Crna Gora već 12 godina nema podatke o stanju oralnog zdravlja djece i jedina je zemlja od svih u okruženju koja ne vodi evidenciju o tome. Iako je i stanje, uoči reforme stomatološke zdravstvene zaštite, pokazivalo da svako drugo dijete nema zdrave zube, dugogodišnji nemar i nepostojanje preventivnih programa dodatno su ugrozili ovaj segment zdravstva.
Dr Danijela Subotić iz Ambulante za dječiju i preventivnu stomatologiju Stomatološke poliklinike KCCG smatra da je u odnosu na 2008. godinu, kada su ukinute školske stomatološke ordinacije, stanje oralnog zdravlja najmlađih još gore. To ne može potkrijepiti činjenicama, jer se od tada ne rade sistematski pregledi zuba kod djece.
“Prije reforme pregledi su rađeni svake godine u školama, podaci su sistematizovani i dostavljani u Institut za javno zdravlje. Tamo su obrađivani i na osnovu tih podataka mi smo dobijali sliku o karijes incidenciji kod naše djece, odnosno strukturu KEP-a. To je globalni pokazatelj stanja oralnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i na osnovu toga možemo da pravimo i realizujemo preventivne programe”, kazala je Subotić, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti.
Privatne ordinacije koje imaju ugovore o pružanju usluga djeci u obavezi su, dodaje ona, da šalju podatke o stanju oralnog zdravlja, ali to ne rade.
“Postoje podaci o onome što se radi u ordinacijama, ali to nijesu sistematski pregledi, jer oni nijesu rađeni već 12 godina. Samo na osnovu njih možemo da planiramo preventivni rad, a mi smo jedina zemlja od svih u okruženju koja nema te podatke“, rekla je Subotić.
Prema njenoj ocjeni, reforma kojom su ukinute ambulante u školama imala je cilj da unaprijedi dječiju i preventivnu stomatologiju, ali nije dala dobre rezultate.
“Dječija stomatologija je potpuno degradirana, preventivna stomatologija je nestala, a djelatnost dječijeg stomatologa je izjednačena sa poslom opšteg. Nekada su u školskim ambulantama svake godine rađeni sistematski pregledi i oni su obuhvatali djecu prvog, trećeg i petog i sedmog razreda. Kad bi školski stomatolog dobio podatke o broju karioznih, plombiranih i izvađenih zuba, na osnovu toga je planirao dalji rad“, pojašnjava Subotić.
Danas je sve svodi na ličnu odgovornost roditelja, jer oni odlučuju kada će odvesti dijete kod zubara i kako će da brinu o njegovom zdravlju.
„Samo roditelj koji ima svijest o značaju oralnog zdravlja i koji brine o zdravlju svojih zuba može da brine o zdravlju zuba svoje djece“, ističe Subotić.
Posao dječijeg stomatologa je, prema njenim riječima, veoma kompleksan i osjetljiv.
„Taj posao zahtijeva određen senzibilitet u radu sa djecom. Stomatolog mora imati jako puno strpljenja, treba da se u tom radu spusti na nivo djeteta, da sve što radi zna da objasni na način na koji će to djeca da razumiju. Dječiji stomatolog uvijek mora da zna koji su to superjunaci, aktuelni likovi crtanih filmova, a u posljednje vrijeme moramo da znamo i koji su to poznati youtuberi. Pored strpljenja, on mora da bude i jako brz, jer svaka intervencija koja traje duže od 10 ili 15 minuta kod djece postaje naporna i djeca gube strpljenje“, naglašava Subotić.
Kako dodaje, iz tog razloga često se dešava da stomatolozi dođu u situacije iz kojih ne umiju da izađu.
“Srećna sam kada pošalju djecu kod nas, ali vrlo se često desi da se upetljaju i ne umiju da riješe problem. Pošalju djecu kasno i onda mi pokušavamo na sve načine da nekako spasimo takvu situaciju, ali se to jako često završi gubitkom zuba“, kazala je Subotić, koja je i predsjednica nedavno osnovanog Udruženja dječijih i preventivnih stomatologa.
Njihov cilj je, kako je objasnila, da vrate status dječijoj stomatologiji kroz rad na prevenciji i promociji oralnog zdravlja. Planiraju da u te programe uključe djecu školskog uzrasta, predškolce, djeca sa smetnjama u razvoju, ali i trudnice i porodilje.
Izvor: TV Vijesti
