Briga o mentalnom zdravlju je kao održavanje higijene – praktikuje se svakodnevno

Foto: Ilustracija

Briga o mentalnom zdravlju treba da se praktikuje svakodnevno poput održavanja higijene, smatra psihoterapeutkinja pod supervizijom, Darija Petović Bambur. Ona dodaje da mali koraci i navike koje osoba praktikuje svakodnevno na kraju daju opšte dobro stanje, koje može da varira, što je u redu.

Ona pojašnjava da je pojam mentalnog zdravlja mnogo širok i uključuje psihološku, socijalnu i emocionalnu dobit na osnovu koje osoba može da postigne svoj puni potencijal, adekvatno se nosi sa stresom, produktivna je, doprinosi zajednici i svojoj okolini.

Prema njenim riječima, briga o mentalnom zdravlju, između ostalog, podrazumijeva i način na koji se nosimo sa stresom. Kada se kaže da je neko mentalno zdrav, Petović Bambur navodi da se najčešće mislimo na odsustvo mentalnih poremećaja ili ozbiljnijih problema.

Ona pojašnjava da su mentalno zdrave osobe one osobe koje su zadovoljne, pozitivne i dobro same sa sobom, koje mogu da brinu u drugim osobama i porodici i bez poteškoća da prihvate druge ljude.

“Ipak, svi mi živimo na kontinuumu mentalnog zdravlja, nijesmo svaki dan isti, imamo različite faze, ali je važno šta je dominantno”, kazala je ona.

Petović Bambur kaže da postoje dvije grupe faktora koji imaju uticaja na mentalno zdravlje i to su:

  • vanjski uticaji koji podrazumijevaju okruženje, sredina u kojoj osoba živi i radi, odnosi sa drugim ljudma, da li osoba ima traumatska iskustva, da li se izlaže rizičnom ponašanju (alkohol ili droge) i slično.
  • unutrašnji uticaji koje drugačije nazivamo i biološkim, a podrazumijevaju predispoziciju za određenje mentalne poteškoće. Oni podrazumijevaju genetsko nasljeđe, predispozicije ličnosti, ranjivost.

Prema njenim riječima, znaci koji govore da smo pod stresom mogu se podijeliti u više kategorija. “Možemo govoriti o ponašanju, fizičkom zdravlju, emocionalnom aspektu i kognitivnom aspektu”, dodaje ona.

Znaci u ponašanju su: povećanje ili smanjenje nivoa aktivnosti ili energije, povećana upotreba alkohola, duvana i droga, pojačana razdražljivost, česte svađe, nemogućnost opuštanja, smetnje spavanja, pretjerana briga, prebacivanje odgoornsti na drugu osobu, teškoće sa prihvatanjem pomoći, teškoće sa komunikacijom, sveopšta nemogućnost da osjeti ugodu i da se zabavi.

Tjelesne reakcije: bolovi u stomaku, proliv, glavobolje, učestano mokrenje, gubitak apetita ili prekomjerno konzumiranje hrane, trzanje na svaki zvuk.

Emocionalne reakcije su: anksioznost, pretjerana briga, neodređeni strah, depresivnost, osjećaj beznađa, krivice, tuge, ljutnje, ali i osjećaj eufroije, bez osjećaja ikakave ranjivosti, odustvo bruge i bilo čemu (apatija).

Kada je u pitanju kognitivni aspekt mogu se javiti potrškoće sa pamćenjem, stanje zbunjenosti (kao da je osobi magla u glavi) smanjenje koncentracije, smanjnje sposobnosti za donošenje odluka.

„Najvažniji prvi korak su izbori koje činimo za sebe. Briga o našem mentalnom zdravlju je kao održavanje higijene, i radi se svakodnevno. Mali koraci, navike koje praktikujemo svakodnevno, na kraju daju opšte dobro stanje, koje takođe može da varira, ali je u globalu okej. Neke od tih stvari su zdravi životni izbori, izdvajanje vremena za sebe, za zabavu, kapacitet za traženje pomoži u situacijama koje su nam teške“, pojasnila je Petović Bambur u toku webinara za roditelje na temu Kako brinuti o mentalnom zdravlju u toku i nakon korone.

Šta možemo raditi da održimo/zadržimo i povratimo mentalno zdravlje?

Prema riječima Petović Bambur, minimum 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno može imati efekat poput nekih antidepresiva. Ona dodaje da je bitna jasna namjera da tu aktivnost sprovodimo za svoju dobrobit.

San je još jedna stavka koja je važna za mentalno zdravlje, a Petović Bambur navodi da je ljudima potrebno sedam do osam sati sna. “San je od izuzetnog značaja, odlazak na spavanje na vrijeme između 22 i 23 časa. Iako je ovo teško prilagoditi, od velike je važnosti”, dodaje ona.

Savjetuje postavljanje jasne namjere, za određeni dan, aktivnost, ponašanje. “Puno stvari podrazumijevamo, ali važno je da jasno i sa instrukcijom kažemo sami sebi šta je naša namjera za danas”, kaže ona.

Još jedan savjet Petović Bambur jeste povezivanje/komunikacija sa drugim ljudima. Ona navodi da fizička distanca ne podrazumijeva i socijalnu distancu.

Vježbanje zahvalnosti je takođe nešto što ljudi mogu raditi za svoje mentalno zdravlje a Petović Bambur predlaže pisanje dnevnika zahvalnosti. “To može biti neka vrsta rituala, gdje je važno upisivati bar 3 stvari za koje smo zahvalni. Često se u početku dešava da se zahvaljujemo za iste stvari, ali ako budemo dovoljno istrajni, vremenom će se pojaviti cijeli spektar novih stvari koje smo zapravo podrazumijevali”, pojašnjava ona.

Petović Bambur savjetuje ljudima i da čine dobro za druge, što se odnosi i na sitnice, male stvari koje će nekom drugom uljepšati dan.

Ona savjetuje svima da u toku određenih aktivnosti budu svjesni. “Uživanje u iskustvu koje imam ili njihovo primjećivanje, jer često preko mnogih stvari samo preletimo. U glavi smo negdje drugo. Važno je vježbati da se vraćamo sada i ovdje”, pojašnjava Petović Bambur.

Prema njenim riječima, vježbe ralaksacije (mindfullness) pozitivno utiču na naše mentalno zdravlje. Moguće ih je naći u obliku aplikacija, YouTube-u kanalima (link neki sa roditelji.me osjeti svoje tijelo), vježbe disanja kod kojih je udah duplo kraći od izdaha na primjer udah 4 sekunde izdah 8. Na YouTube kanalu portala Roditelji.me dostupna je vežba pod nazivom Vježba relaksacije: Osjeti svoje tijelo koju vodi Darija Petović Bambur.

Za mentalno zdravlje važno je i odvajanje vremena tokom dana ili smedmice kada nijesmo dostupni. “Imamo pravo da želimo da budemo sami”, dodaje ona.

Emocionalna pismenost, kaže Petović Bambur, podrazumijeva sposobnost da prepoznajemo svoja i tuđa osjećanja i da govorimo o njima. U emocionalnu psimenost, kaže ona, spada i sklonost da zatražimo pomoć od drugih kada primijetimo da nam je ono što se dešava previše. Petović Bambur roditeljima preporučuje knjigu Školovanje srca autora Kloda Stajmera.

Ovi savjeti se, kako kaže, mogu primijenjivati i sa djecom, ali je važno imati u vidu da roditelji treba da budu okej kako bi i djeca bila okej.

“Važno je dati djetetu pažnju jedan na jedan. Važno je dozvoliti djeci da postavljaju pitanja, govoriti im o emocijama, svojim i njihovim. Važno je pomoći im da upoznaju i verbalizuju svoja emocionalna stanja. Držati se sktrukture na koju su djeca navikla. I vrijeme za igru”, kaže Petović Bambur.

Tekst je napisan na osnovu online predavanja koje je organizovano u sklopu projekta Programi podrške roditeljstvu u zajednici, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Tivat, Kotor, Nikšić, i Pljevlja.

Leave a Reply