Podoj i njegova dužina

Majke koje su u Crnoj Gori, ili barem u Podgorici već rađale, odmah na početku ovog teksta će shvatiti da je njegov prvi dio potpuno neprimjenjiv kod nas. Tekst ipak objavljujemo u nadi da će sve više majki tražiti ove uslove nakon porođaja, ali i zbog najave renoviranja porodilišta u okviru Kliničkog centra i njegovog prilagođavanja aktulenim standardima u razvijenim zemljama.Doktori Oliver Petrović i Dragoslav Petrović, u priručniku »Životne poruke« o zdravlju majke i djeteta (Beograd, UNICEF, 2000.god) veoma detaljno i razumljivo su obradili i poglavlje o dojenju i podojima, čije djelove prenosimo.     

Pomoć kod prvog podoja

Majci treba ponuditi pomoć kod prvog podoja. Odojče treba staviti u direktan kontakt, »koža uz kožu«, s majčinim abdomenom ili prsima odmah nakon rođenja i prekriti ih toplim ćebetom. Dojku treba staviti blizu usta novorođenčeta i strpljivo ga pustiti da liže i istražuje dojku. Majci treba pokazati kako da pokrene refleks hranjenja nježnim maženjem predjela bebinih usta bradavicom dojke. Odojče će reagovati na to, okrenuće se prema bradavici i otvoriti usta. Majku nikada ne treba držati odvojenu od odojčeta duže od jednog sata. Većina ljekarskih pregleda odojčeta se može obaviti pored majke. Ne treba davati nikakvu vodu ili tečnost prije nego što se uspostavi laktacija.

Nema potrebe da se požuruju bilo majka bilo odojče ako se nalaze u bliskom, toplom kontaktu »koža uz kožu«. Treba im ostaviti vremena da se upoznaju. Ako i poslije zajednički provedenih pola sata odojče ne uzme dojku u usta može se:

  • Izazvati refleks traženja hrane dodirivanjem odojčeta bradavicom;
  • Sačekati dok odojče sasvim ne otvori usta (gotovo kao kad hoće da zijeva);
  • Prinijeti odojče dojci, a ne obrnuto;
  •  Odojče tako namjestiti da su mu usta gotovo ispunjena dojkom;
  • Poduprijeti dojku za vrijeme dojenja, kako bi pomogli odojčetu da se bolje pripoji;
  • Ako odojče nije dobro postavljeno, ili ako majka osjeća bol, treba prekinuti dojenje, skinuti odojče  sa dojke i probati ponovo.

Majke treba da nauče kako da odgovaraju na potebe njihove odojčadi. Treba im pokazati kako da zapaze signale kojima odojče traži hranu, a ne da čekaju da odojče počne da plaće.

U pogledu učestalosti dojenja, ne treba postavljati nikakva ograničenja – učestalost i dužinu podoja određuje samo odojče.

Novorođenčad će željeti da sisaju otprilike svakih jedan do tri sata u toku prva dva do sedam dana, ali to može da bude i češće. Noćni podoji su važni da bi se osigurala adekvatna stimulacija proizvodnje i prenosa mlijeka. Kada se jednom uspostavi laktacija, uobičajeni ritam je osam do 12 podoja u toku 24 sata. Sa rastom odojčeta raste i njegov apetit, tako da u jednom kraćem periodu učestalost dojenja može da se poveća da bi se povećala i proizvodnja mlijeka.

Dužina podoja

Dužinu svakog podoja određuje odojče. Kada ono ispusti dojku, treba mu ponuditi drugu ako želi i tako naizmjenično, sve dok više ne bude željelo da sisa. Nasilno prekidanje dojenja na jednoj dojci lišava odojče mlijeka koje se ispušta na kraju podoja, i može biti uzrok kolika i slabog napredovanja. U prosjeku,odojčad sisaju oko deset do 30 minuta na svakoj dojci. Neke bebe vole da ostanu na dojci dugo nakon što prestanu da gutaju mlijeko. Ako majka želi da prekine ovo udobno sisanje, ona može ukloniti odojče sa dojke, tako što će nježno udjenuti svoj prst u ugao odojčetovih usta. Svaka majka i odojče će uspostaviti svoju vlastitu šemu dojenja.

Veoma dugački ili veoma česti podoji  mogu biti znak da odojče nije dobro uhvatilo bradavicu. Nabrekle grudi prepune mlijeka treba isprazniti dojenjem ili izmlazavanjem mlijeka. Ako je odojče suviše pospano da bi sisalo, treba ga podići u uspravniji položaj, osloboditi mu ruke i noge, nježno ga masirati i pričati sa njim. Ukoliko ove mjere ostanu bez rezultata, treba sačekati pola sata i onda ponovo pokušati.

Sljedeći postupci mogu biti štetni za dojenje:

  • Ograničavanje dužine ili definisanje tačnog vremena podoja;
  • Neodržavanje higijene bradavica;
  • Upotreba krema za bradavice;
  • Odvajanje majke i odojčeta bez posebnih medicinskih razloga;
  • Davanje hrane putem flašica;
  • Davanje glikoze ili zamjena za majčino mlijeko, prije uspostavljanje laktacije;
  • Stalna mjerenja djeteta (prije ili poslije podoja);
  • Davanje zamjena za majčino mlijeko.

Njega dojki

Dojke treba prati samo vodom. Sapuni, losioni, ulja ili vazelin remete prirodno lučenje kože i njen prirodni zaštitni omotač. Neposredno prije dojenja ne treba prati dojke, jer se tako spiraju zaštitna ulja i mijenja miris po kojem odojče može da indentifikuje dojke svoje majke.

Ako bradavice postanu bolne nakon dojenja, majka na njih treba da nanese malu količinu svog mlijeka i da ih ostavi kratko vrijeme na vazduhu i suncu ako je to moguće. Grudnjaci nijesu potrebni, ali se mogu koristiti. Pretijesan grudnjak može zakrčiti kanale. Najlonski grudnjak može ograničiti cirlulaciju vazduha do bradavica. Najbolji izbor je pamučni grudnjak adekvatne velicine.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Moj sin Petar sjutra puni petnaest mjeseci i sa ponosom mogu reci da ga i dalje dojim. Bez obzira na komentare starijih gospodja da je on “vec veliki za to” ne pada mi na pamet da prekinem, dok god to bude prijalo i njemu i meni. Vas clanak o dojenju je izuzetno koristan i mislim da je obuhvatio sve informacije koje su majci koja se tek upusta u tu “avanturu” potrebne.

Leave a Reply