Kako dojenje pomaže razvoju govora?

Poznato je da je dojenje najbolji način ishrane za novorođenu bebu, jer majčino mlijeko obezbjeđuje sve hranjive materije potrebne za rast, ali i antitijela za izgradnju imunog sistema koji našu djecu štiti u budućem životu. O blagodetima dojenja ipak ima i nekih manje poznatih činjenica, poput one da pozitivno utiče i na razvoj govora.

Sisanje omogućava bebi da prirodno vježba i ojača jezik, usne i vilicu kako bi olakšala i unaprijedila govor, a veliki uticaj ima i sa psihološke perspektive.

Bliskost i intimnost koja raste između majke i njenog djeteta sa stalnim dojenjem stimuliše razvoj bebinog limbičkog sistema i kortikalne veze. Ovo je ključno za rani razvoj jezika kod male djece.

Stalno hvatanje i sisanje pomažu bebama da ovladaju koordinacijom mišića usta, usana, jezika i vilice. Bebe se rađaju sa refleksima koji im pomažu da prežive, ali vremenom nestaju. Na primejr, ako ste vidjeli kako novorođenče traži bradavicu svoje majke u trenutku kada je stavljeno na njena grudi, shvatićete koliko su moćni ovi prirodni instinkti. Beba zna šta da radi čim pronađe bradavicu (iako joj je možda potrebna dodatna pomoć) i rado sisa i guta, a da to nikada ranije nije uradila. Ovaj urođeni refleks sisanja i gutanja u početku je primarna svrha bebinih usana, jezika, mekog nepca, tvrdog nepca i vilice. Kako beba neprestano sisa, proces sisanja joj omogućava da vježba jezik tako što ga više puta steže. Kasnije, ovo igra ključnu ulogu u artikulisanju specifičnih govornih zvukova. Uključujući svoj najprirodniji primarni refleks da se hrani majčinom dojkom, beba aktivno jača mišiće na licu koje stvaraju zvuk i pokreće razvoj govornih i jezičkih veština. Orbikularni mišići njenih usana koje se zakače za dojku kako bi je zadržale na mjestu prije nego što stisne bradavicu da bi dobila mlijeko, omogućavaju pravilan izgovor labijalnih zvukova kao što su p, m i b.

Šta kažu istraživanja?

Iako su istraživanja na ovu temu pomiješana, mnogi stručnjaci podržavaju ključnu ulogu dojenja u razvoju govora.
“Rani jezički razvoj je definisan kao sposobnost višesložnog brbljanja. Broj novorođenčadi koja su savladala određene prekretnice se povećavala proporcionalno sa povećanjem trajanja dojenja.”

Jedna specifična studija je prijavila veće receptivne i izražajne jezičke sposobnosti među isključivo dojenom djecom u poređenju sa onima koji nijesu sisali. Druga studija čak je sugerisala da produženo dojenje može imati pozitivan uticaj u sprečavanju kašnjenja u razvoju jezika male djece.

Neka istraživanja su se bavila majkama koje doje i njihovim iskustvom iz prve ruke i tumačenjem odnosa između dojenja i razvoja govora. Čini se da su dojilje bile manje zabrinute kada je u pitanju razvoj izražajnog i receptivnog jezika njihovog djeteta.

Izvor:  www. logoped.org.rs ( preuzeto sa www.levaapp.com)

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Leave a Reply