Briga kao zdrava i nezdrava zabrinutost

PIŠE: Sanja Obradović, dipl.psiholog, REBT psihoterapeut

brinutiBriga je misaoni proces koji se javlja kao posljedica anticipacije (predviđanja) neke opasnosti. Pretjerana briga karakteristična je za stanja anksioznosti i javlja se u okviru svih anksioznih poremećaja (napadi panike, generalizovani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, socijalna anksioznost, hipohondrija, posttraumatski stresni poremećaj itd.). Cilj kognitivno bihejvioralnog tretmana brige je svođenje pretjerane brige na zdravu zabrinutost koja predstavlja normalnu reakciju u situacijama realne opasnosti.

Pretjerana briga je lančana, pretežno verbalna misaona aktivnost koja je zasićena strahom i osoba koja brine ima utisak da ne može da je kontroliše. Briga se javlja kada osoba opaža neizvjesnost povodom budućih potencijalno negativnih događaja. Ono što neke ljude čini sklonim pretjeranoj brizi je slaba tolerancija neizvjesnosti. Osoba smatra neprihvatljivim javljanje nekog negativnog događaja bez obzira koliko je mala vjerovatnoća javljanja tog događaja.

Traba praviti razliku između zdrave, normalne zabrinutosti i disfunkcionalne, patološke, prekomjerne brige. Zdrava, korisna zabrinutost se javlja kada osoba anticipira realnu opasnost, briga je funkcionalna jer motiviše osobu ka sprovođenju neke akcije koja vodi rješavanju problema. Kod pretjerane brige to nije slučaj. Pretjerana briga je često hronična, odnosi se na neke moguće (ali od realnosti veoma udaljene) opasnosti, ne djeluje motivaciono jer remeti misaone procese i pojačava osjećaj anksioznosti i ne vodi preduzimanju neke konkrektne akcije koja bi vodila konstruktivnom rješavanju problema.

Osobe koje su sklone preteranoj brizi imaju pogrešan stil rješavanja problema, generalno slabo se uzdaju u rješavanje problema, zbog čega normalna zabrinutost eskalira u pretjeranu i hroničnu brigu. Ove osobe su opterećene osjećanjem lične neadekvatnosti što preusmjerava fokus njihove pažnje sa problema koji treba da rješavaju, na samoposmatranje koje je disfunkcionalno.

Kognitivno bihejvioralni tretman pretjerane brige podrazumijeva: učenje osobe kako da prestane da brine povodom brige, otkrivanje i osporavanje iracionalnih uvjerenja o korisnosti brige, jačanje stepena tolerancije na neizvjesnost, otklanjanje disfunkcionalnih ponašanja koji doprinose odražavnju brige, povećanje stepena kontrole nad brigom (učenje odlaganja brige), povećanje stepena konkretnosti mišljenja o problemu i obučavanje osobe procesu i strategijama rješavanja problema.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply