PIŠE: Jelena Jovanović, nutricionistkinja

Opšte je poznato da se tinejdžeri loše hrane, posebno kada nemaju zdravu naviku od početka. Društvo, televizija, razne reklame mogu imati jak uticaj na to. Na nama kao roditeljima je velika odgovornost da probamo da ih usmjerimo na pravi put.

Na ukupan rast i razvoj u ovom periodu mogu uticati različiti faktori poput: pola, nasleđa, određenih bolesti, nedovoljog sna, polnih žlijezda, godišnjih doba, socio-ekonomskih uslova kao i ishrane. Za dječake od jedanaeste do šesnaeste godine ponovo dolazi do ubrzanog rasta a kod djevojčica od jedanaeste do četrnaeste godine. Zato se mora unositi dovoljna količina vitamina, posebno D i C, proteina, minerala, posebno kalcijuma.

Doručak je najvažniji, najbolje ga je konzumirati pola sata posle buđenja, jer organizam posle stanja sna se polako budi i neophodno ga je hidrirati i nahraniti. Kada se doručak preskoči i dijete bez njega pođe u školu, koncentracija i pažnja neće i ne može biti na zavidnom nivou.

Kod svakodnevnog uzimanja doručka utiče se na smanjenje hroničnih bolesti, na produžavanje životnog vijeka, kao i na cijelokupno zdravlje organizma.

Fizička aktivnost je obavezna, a bitno je i da nauče važnost pravilnog disanja. Disanje je proces kojim obogaćujemo krv kiseonikom i eliminišemo otpad iz organizma.

Vježbe disanja razvijaju svijest o pravilnom držanju tijela i izbjegavanju deformiteta grudnog koša i kičmenog stuba, naročito kod djece i omladine. Pravilno disanje je ono kada se stomak podiže kod udisaja i spušta kod izdisaja. Zato ih treba podsticati da izlaze u prirodu i da svjesno i pravilno iskoriste svjež vazduh. Ishrana mora biti raznovrsna i količinski umjerena, jer pretjerivanje može dovesti do pojave gojaznosti.

Dobro bi bilo da umjesto komercijalnih stvari poput čipsa, smokija, gaziranih pića, konzumiraju zdrave namirnice koje su potrebne za zdravo razvijanje i fizičkog i mentalnog sklopa u ovom periodu. Ako kod kuće zamijenimo neke često upotrebljivane namirnice poput bijelog šećera, rafinisane soli, konzervirane i gotove hrane, alternativnim zdravim stvarima kao što su: melasa, agavin sirup, kokosov šećer, himalajska ili nerafinisana morska so, kao i hladno cijeđena organska ulja, primijetićete ubrzo razliku.

Tinejdžeri mogu da jedu pločice od sirovog voća, bademe, lješnike, začine poput bosiljka, ruzmarina, peršuna… Treba da jedu puno sirovog, sezonskog, svježeg voća i povrća, meso poput ćuretine, koje u sebi sadži aminokiselinu triptofan, iz koje dobijamo seratonin koji utiče na dobro raspoloženje i energiju, onda jagnjeće, juneće meso…

Obavezno vodite računa o higijeni i pripremi hrane. Hranu ne pržiti u ulju. Najbolji način pripreme je u rerni, na grilu ili kuvano. Može da se s vremena na vrijeme naravno, pojede neka nezdrava namirnica poput hamburgera i grickalica, ali to nikako ne bi trebalo da bude svakodnevna ishrana djeteta u ovom dobu.

Za večeru mogu da se jedu razne pašte, pripremljene sa svježim začinima i dinstanim mesom, razne vrste obrok salata kao i sezonskih salata.

Večeru jesti uvijek dva sata pred spavanje, najbolji pored je oko 19h.

Obavezan je dovoljan unos tečnosti u toku dana, najbolje vode, jer ona sadrži kiseonik bez kojeg naše ćelije ne mogu da funkcionišu. Takođe, organsku vodu sa puno kiseonika možemo dobiti iz cijeđenih sokova, koji treba da u potpunosti zamijene gazirana pića poput coca-cole, fante, i sve popularnijih energetskih napitaka.

Dovoljno sna, prisustvo svjetlosti, kiseonika, ljubavi, razumijevanja, druženja sa prijateljima kao i zdrava ishrana, stvara prave ljude koji imaju zdrav, srećan i normalan stav prema životu.