Angažovati još jednog dječijeg endokrinologa i povećati trajanje pregleda

Dva dječija endokrinologa i pregledi od po 15 minuta u dječijoj bolnici u Podgorici nijesu dovoljni za doedukaciju djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja, a takva situacija je dovela do toga da djeca već neko vrijeme ne dobijaju insulinske pumpe, upozoravaju iz novoosnovanog Udruženja roditelja djece oboljele od dijabetesa Beta – Crna Gora . Zbog svega toga od Ministarstva zdravlja traže da se ovakva situacija promijeni, ali im, kako kažu, još nije ponuđeno rješenje.

Prema njihovom mišljenju, potrebno je angažovati još jednog dječijeg endokrinologa kao i nutricionistu edukovanog za dijabetes, ali i povećati trajanje pregleda.

“Pregled u endokrinološkoj ambulanti traje 15 minuta (novom sistematizacijom). Dijete s dijabetesom mjeri šećer bar osam puta dnevno i upisuje u dnevnik samokontrole. To je minimum 720 unosa za tri mjeseca. Pored mjerenja tjelesne težine i visine, endokrinolog treba pročitati 720 unosa (za 15 minuta) i oko svake vrijednosti koja odskače od očekivane prodiskutovati s roditeljima i dati savjet”, pojasnili su iz ovog Udruženja i dodali da to nije dovoljno vremena za doedukaciju pacijenata i njihovih roditelja.

Direktor pedijatrijske klinike Instituta za bolesti djece dr Veselinka Đurišić, kazala je da u toku radne sedmice, endokrinološka ambulanta radi četiri dana, sa dva ljekara subspecijaliste, koji na redovnim kontrolama obavljaju doedukaciju roditelja i djece.

Prema njenim riječima, pri uvođenju terapije insulinskim pumpama svi roditelji i djeca budu hospitalizovani, klinički i laboratorijski detaljno obrađena i svi oni prolaze sistematsku edukaciju.

“U daljem toku edukacija se sprovodi pri svakoj ambulantnoj kontroli pacijenta”, kazala je Đurišić.

Ona je dodala da su o ovom pitanju, ali i šire, spremni da saslušaju konstruktivne predloge i sugestije, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i kvaliteta života pacijenata.

Iz Udruženja su kazali da je ranije postojao Dijabetes tim koji je sistematizacijom Mniistarstva zdravlja rasformiran i jedina sestra koja je osposobljena za edukaciju je preraspoređena na drugo radno mjesto. Ovaj tim formiran je krajem 2017. godine kada je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore uvrstio insulinske pumpe u Listu medicinskih pomagala.

“Insulinske pumpe predstavljaju jedno od najsavremenijih i najkorisnijih medicinskih pomagala, koje pacijentima sa dijabetesom tip 1 omogućava kvalitetniji život i bolju kontrolu šećera u krvi. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore omogućio je da djeci ovo pomagalo o svom trošku i od decembra 2017. do kraja 2018. godine dodjeljene su 24 pumpe čime je napravljen veliki korak za djecu sa dijabetesom kod nas. Od tada je zbog nedostatka kadrova i vremena dodjeljivanje pumpi stalo”, kazali su roditelji

Kako su pojasnili, dijabetes tim obavljao je edukaciju odnosno osposobljavanje roditelja i djece da koriste pumpu.

Uz predstavljanje pumpe i osnova rada sa njom, svakom pacijentu su zatim individualno određivani profili bazalnih doza insulina i korektivne doze, a zatim bi se postavljao prvi set, odnosno aplicirala iglica na kožu, i aktivirala se pumpa. Stručna lica bi zatim davala neophodnu tehničku pomoć i provjeravala koliko su roditelji i djeca usvojili znanje i koliko su se osposobili za njeno korišćenje. Neki roditelji su odlazili narednih par dana kući i vraćali se u ambulantu kako bi se u prisustvu doktora odradila još jedna postavka seta i riješile neke od nedoumica, pojasnili sui iz Udruženja roditelja djece oboljele od dijabetesa.

Prema njihovim riječima, posljednja pumpa je postavljena u decembru prošle godine, a od tada dijabetes tim koji se bavio ovim poslom više ne postoji.

Kako je roditeljima neformalno objašnjeno, sistematizacijom Ministarstva zdravlja rad sa pumpama na taj način je ukinut, a predloženo je da se pacijenti za korištenje pumpi osposobe na odjeljenju gdje je za svakog pacijenta limitiran pregled na 15 minuta jednom u tri mjeseca.

“S obzirom na to da se radi o kompleksnom pomagalu čija nepravilna upotreba može imati čak i fatalne posljedice po zdravlje, a zbog nedovoljno vremena da se posvete toj problematici, dodjeljivanje insulinskih pumpi malim pacijentima je stalo”, kažu iz Udruženja.

Roditeljima je, kako tvrde, usmeno rečeno da usljed nedostatka tehničkih uslova i deficita kadra nije moguće nastaviti sa radom na ovaj način.

“Za ovaj problem trenutno ne postoji ni jedno alternativno rješenje osim da se čeka. Inuslinske pumpe djeci su nadohvat ruke, ali ne mogu da ih dobiju”, kazali su oni.

Udruženje se zbog ovog problema obraćalo Ministarstvu zdravlja, ali za sada nije ponuđeno nikakvo rješenje.

“Potrebno je obezbjediti još jednog dječijeg endokrinologa, što po sistematizaciji i imaju pravo, ali treći je već skoro dvije godine na bolovanju i neizvjesno je hoće li se vratiti na posao, kao i nutricionistu, edukovanog za dijabetes, koji će svakodnevno raditi u timu s endokrinologom (vizita, ambulanta)”, smatraju u ovom Udruženju.

Oni navode i da bi psiholog, koji postoji u dječijoj bolnici, trebalo da bude angažovan za rad sa svakim novoprimljenim djetetom i roditeljima, jer, kako kažu, saznanje da dijete boluje od neizliječive i hronične bolesti je veliki šok za roditelje.

“Potrebno je produžiti trajanje ambulante da bi sam kontrolni pregled bio kvalitetniji. Potrebno je ponovo formirati Dijabetes tim koji će imati svoje termine za edukaciju i doedukaciju za pumpe. Potrebno je ponovo formirati dnevnu bolnicu odjeljenja endokrinologije jer je apsurdno hospitalizirati dijete radi godišnje kontrole i stavljanja pumpe”, smatraju oni.

Na ove probleme je, kako kažu roditelji, više puta ukazivala, slala dopise i prigovore načelnica dječije endokrinologije prof. Mira Samardžić, ali bez ikakvog odgovora.

Slikoviti prikaz koliko uboda za mjesec dana ima dijete koje prima insulin penovima

Iz Udruženja navode da su istraživanja u razvijenim zemljama, gdje su insulinske pumpe zlatni standard za djecu, pokazala da se uz njenu upotrebu i uz korištenje senzora za kontinuirano mjerenje šećera u krvi postiže odlična kontrola bolesti. Djeci kojoj su već počele da se javljaju komplikacije bolesti uz pomoć pumpe bilo bi omogućeno da se ti loši procesi zaustave, a za djecu koji nemaju komplikacije omogućila bi se dobra regulacija kako do njih ne bi ni došlo i kako bi mogli nesmetano da funkcionišu u društvu.

“Važno je napomenuti i to da nisu sva djeca sa dijabetesom kandidati za pumpe i da se one dodjeljuju po strogim medicinskim indikacijama. Takođe, mnoga djeca I roditelji, iako im je potrebna, ne žele ni da prihvate takvo pomagalo, što iz straha što zbog predrasuda”, kazali su iz ovog udruženja.

Dodaju da većina pacijenata u Crnoj Gori insulin prima pomoću penova odnosno injekcijom, četiri puta dnevno.

“Pumpa u tom smislu takođe olakšava život djetetu jer je davanja insulin komfornije i lakše, bez svakodnevnih uboda. Pumpe u kontinuitetu ubrizgavaju insulin i oponašaju rad pankreasa po već zadatom proračunu koji je individualan za svakog pacijenta”, zaključuju oni.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply