Kako smanjiti stres unutar porodice?

stressČesto nam je sam životni ritam, bez nekih velikih problema, dovoljan da smo u konstantnom kontaktu sa stresom, ali krenuvši od rada na sebi, možemo pomoći cijeloj porodici da je manje izložena stresu. Za početak, roditeljstvo samo po sebi može biti vrlo stresno, a onda je tu i briga oko domaćinstva, posao koji nosi svoje, odnos s partnerom, ostatkom porodice i sa samim sobom kojim često nismo zadovoljni.

Stres mijenja ritam funkcionisanja osobe. Kad se radi o bliskoj osobi s kojom imamo tendenciju funkcionisanja u istom ritmu, stres postaje „zarazan“ jer mijenja taj ritam i unosi nesklad u odnos. Osobe pod stresom počinju glasnije pričati, brže se kretati. Mi na te promjene reagujemo povećanjem našeg stresa i dolazi do potencijalnog problema.

Svaka osoba ima svoj ritam i međusobno se u odnosu usklađujemo. Prvi korak je prilagoditi svoj ritam s bliskim osobama. Ako je njihov ritam spor, apatičan, možemo ga ubrzati živom muzikom, dinamičnom šetnjom i slično. Ako se osoba nalazi na ivici zbog prebrzog ritma, usporiti ga možemo sporommuzikom, vježbama disanja, opuštanja.

Drugi korak je pokušati ugoditi sebi kad smo izloženi tuđem stresu. To možemo na vrlo jednostavan način kroz čulo ukusa i temperature. Popijte limunadu ili nešto slično ako volite hladna pića, oštrih okusa. Ona će vam pomoći da se lakše nosite sa stresnom situacijom. Topli napitak pomoći će vam da stabilizujete emocije i pružiće vam neku vrstu utjehe. Ne nude bolničari bez razloga piće osobama koje su doživjele nesreću ili šok.

Briga o djeci

Nemamo naviku priznati sebi i drugima da smo pod stresom, ali samo prihvatanje te činjenice pomaže da se stres ne poveća i ne preuzme kontrolu. Bilo koji oblik truda da se osjećamo bolje, isto kao i vježbanje oslobađa endorfine i zaista se osjećamo bolje. Briga oko stresa pojačava se kad su u pitanju naša djeca i želja da njih naučimo kako se nositi sa stresnim situacijama.

Prvi korak je pokazati im na svom primjeru kako se mi nosimo sa stresom i reći im kad smo u stanju stresa. Drugi korak je saznanje da su naša djeca više pod stresom oko ispita, škole, nekih drugih postignuća, ako smo mi više pod stresom oko istih stvari. Što se više brinemo o rezultatima naše djece, to će više rasti njihova anksioznost i stres.

Treći korak je organizovanje života porodice da, na primjer, obroci budu u isto vrijeme, odlazak na spavanje takođe. A kao najvažniji, četvrti korak, pokazuje se ideja da porodica ima zajedničke aktivnosti kako bi uspostavili zajednički ritam i tako unijeli sklad u odnose.To mogu biti zajedničke šetnje, druženja uz društvene igre, vježbanje, vožnja biciklom i slično.

Ako dođe do ljutnje i bijesa, potrebno je svakako se “udaljiti” prvo, a tek kad se smirimo pokušati razriješiti sukob. Nemoguće je svađati se s nekime koga nema, a kad ostane bez goriva, prije ili kasnije svaka svađa izgubi snagu. I na kraju, ne zaboravite disati, pratiti udah i izdah i na taj način umiriti svoje tijelo koje je mjesto na kojemu stres nastaje.

Pokušajte s  porodicom:

– Prilagoditi ritam s  drugim ukućanima (usporite disanjem i opuštanjem uz sporu muziku, a ubrzajte dinamičnim šetnjama, vježbama, muzikom).
– Pružite sebi ugođaj i umirenje ili bistriji um toplim, odnosno hladnim pićem.
– Pokažite svoj stres drugim ukućanima i kako se s njime nosite.
– Kontrolišite svoju brigu oko djece i njihovih postignuća jer njihov stres raste ako je vaš stres veći.
– Organizujte svakodnevnu rutinu (obroci u isto vrijeme, dovoljno sna).
– Njegujte zajedničke obiteljske aktivnosti kako biste uspostavili zajednički ritam.
– Ako dođe do sukoba, prvo uzmite pauzu, a tek onda razgovarajte.
– Ne zaboravite disati kako biste uspostavili kontrolu nad svojim fiziološkim reakcijama u stanju stresa.

Izvor: www.insideout.hr

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply