Često ispod standarda kvalitet njege majki, novorođenčadi i djece

Infants in Hospital NurseryKvalitet njege majki, novorođenčadi i djece u Crnoj Gori je često ispod standarda, posebno što se tiče informisanja, komunikacije, povjerljivosti i holističke njege majki i djece, ocjena je 2 međunarodna konsultanta i nacionalnog tima od pet ljekara, dva ginekologa akušera i tri neonatologa.

Oni su autori dokumenta Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori (444 downloads) , koji je urađen nakon posjete krajem prošle godine porodilištima u Podgorici, Cetinju, Kotoru, Beranama i Nikšiću.  Izradu studije je finansirao UNICEF, a rađena je za potebe Ministarstva zdravlja.

Ljekari su kao prvi glavi problem postojeće situacije u porodilištima naveli to što upravljanje slučajevima najčešćih stanja i komplikacija često nije usklađeno sa međunarodnim standardima i smjernicama zasnovanim na dokazima, ni kod akušerske/neonatalne njege, ni kod pedijatrijske njege.

„Objedinjavanje i kontinuitet njege među profesionalcima i službama, na primjer između pred-porođajnih posjeta ljekaru i njege prilikom porođaja, između više uzastopnih pregleda istog pacijenta, nisu dovoljni, tako da važne informacije za liječenje pacijenta nisu odmah raspoložive“, još jedan je od glavnih problema na koje je ukazano.

U dokumentu piše i da je prisutna pretjerana medikalizacija njege – visoka stopa primjene carskog reza, indukcije, stimulacije, epiziotomije, kao i nedovoljna upotreba niza osnovnih, efikasnih tehnologija koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija kao što su smještaj beba uz majke i promovisanje ranog i isključivog dojenja, partnerstvo i pojedinačne porođajne sale, priprvnost za reanimaciju…

Ljekari su ocijenili da takvo stanje, pored toga što majke i djecu izlaže riziku, isto tako izaziva i nedjelotvorno korišćenje resursa i može dovesti do toga da se neki stvarno hitni slučajevi ne rješavaju odmah i na prikladan način.

Naglasili su da su primijećeni i primjeri dobre, čak i njege odličnog kvaliteta, koji pokazuju da je obezbjeđivanje kvaliteta moguće, bez obzira na postojeće nedostatke u organizaciji zdravstvenog sistema, bolničkoj infrastrukturi i raspoloživosti opreme, ljekova i drugih pratećih materijala.

Na osnovu opservacija i prikupljenih informacija, opisano stanje su pripisali kombinaciji faktora poput nepostojanja smjernica i dijagnostičkih i terapeutskih protokola zasnovanih na međunarodnim standardima, osnovne opreme i materijala, adekvatnih sredstava i sistema koji obezbjeđuju konzistentnost i kontinuitet njege u okviru pojedinih službi, kao i na različitim nivoima zdravstvenog sistema. Među tim faktorima je i nedovoljna svijest o značaju pružanja adekvatnih informacija pacijentima i značaja holističke brige o pacijentima.

Tim ljekara je zbog toga predložio  formiranje nacionalnog odbora ili ekspertske grupe za unapređenje kvaliteta zdravstvene njege majki i djece, koju će činiti stručnjaci za akušerstvo i neonatologiju, babice i sestre sa neonatologije, administratori i menadžeri, predstavnici akademskih institucija i profesionalna udruženja (akušera-ginekologa i perinatologa/pedijatara).

Članovi ovog nacionalnog tijela bi trebalo da se dogovore o i počnu sa implementacijom paketa mjera za djelotvornu perinatalnu njegu, koji će biti zasnovan na međunarodnim standardima i preporukama.

Njihova preporuka je i podrška izradi i usvajanju na nacionalnom nivou kao i implementacije ključnog skupa nacionalnih kliničkih smjernica/ protokola zasnovanih na dokazima.

„Glavni prioriteti za blisku budućnost su protokoli i standardi za upravljanje normalnim porođajem, njega zdrave novorođenčadi (uključujući dojenje i toplotni lanac), upravljanje najčešćim i relevantnim akušerskim (poremećaji praćeni hipertenzijom, krvarenja, uranjeni porođaj i PROM, „pomognuti“ vaginalni porođaj i ramena distocija) i neonatalnim komplikacijama i bolestima (asfiksija, sepsa, žutica, njega beba male tjelesne težine)“, smatraju ljekari.

Dokument sugeriše i promjenu unutrašnje organizacije i strukture porodilišta u Crnoj Gori, kako bi mogla da ponudi kompletan paket intrapartum i postpartum njege prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući i organizaciju pojedinačnih porođajnih sala, stvarnje uslova za partnerstvo i smještaj beba uz majke…

Ove promjene, kako se navodi, bi se mogle sprovesti u okviru postojećih prostorija, bez dogradnje novih. Kao jedini izazov koji treba riješiti prepoznat je nedovoljan prostor za organizovanje dovoljnog broja pojedinačnih porođajnih sala u porodilištu u Kliničkom centru u Podgorici.

U dokumentu je predloženo i da novo-organizovane pojedinačne porođajne sale treba opremiti svom neophodnom opremom za sprovođenje djelotvornih perinatalnih tehnologija (partnerstvo, alternativni položaji pri porođaju, hodanje i ne-farmakološke metode za smanjenje bola) i osiguravanje bezbjednosti samog porođaja (oprema za reanimaciju novorođenčeta, „pomognuti“ vaginalni porođaj, topli lanac, setovi za hitno postupanje kod akušerskih komplikacija).

Kvalitet njege majki i novorođenčadi u porodilištima, tvrde stručnjaci,  treba reformisati počevši sa standardnom EPC obukom za multidisciplinarne timove iz vodećih porodilišta u Crnoj Gori, koju je osmislila Regionalna kancelarija SZO za Evropu koja akcenatuje promovisanje dojenja.

Kao neophodna je navedena i promjena postojeće zastarjele prakse za kontrolu infekcija, koja je ne samo nedjelotvorna, već i stvara nepotrebne prepreke za primjenu modernih i djelotvornih perinatalnih tehnologija.

Preporuka tima ljekara koji su radili analizu je i rješavanje pitanje obezbjeđivanja kontinuiranog medicinskog obrazovanja (post-diplomski program) za akušere, neonatologe i pedijatre.

„Stažiranje ključnih stručnjaka u drugim zemljama treba preporučivati samo u onim zemljama gdje se u praksi primjenjuje rad zasnovan na dokazima“, dodaje se u dokumentu.

Autori analize predlažu i organizovanje nacionalne informativne kampanje za promovisanje dojenja, materinske njege orijentisane na porodicu, pružanje informacija o rizicima od intervencija kod normalne trudnoće i porođaja (carski rez, indukcija, podsticanje, druge skoro rutinske, a nepotrebne procedure).

Kompletan dokument možete pročitati OVDJE.

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. prvo cu vas malo kritikovati, posto se ne sjecam da je neka vasa akcija, sem par igralista, bila usredsredjena na neki drugi grad, uglavnom se bavite samo Podgoricom.. Situacija u Niksicu, pretpostavljam i drugim gradovima, je bas losa. Jako me nerviraju i gostovanja po televizijama, jer cujem tad da se doktori, babice, njegovateljice bas trude da pomognu porodiljama.. Dva puta sam se porodila, moja iskustva su potpuno razlicita, o higijeni i odnosu pomenutih prema porodiljama da i ne pricam.. tuzno je sto ce se ovo iskoristiti sad da se dobiju neki jeftini poeni od strane opozicije, vlast ce smijeniti par ljudi, tj. postavice ih na neka druga mjesta, par dana price i nista, `izio vuk magarca`, kako to nas narod kaze.. u bolnicama ce par dana voditi racuna, a onda opet na staro..

  2. Meni je samo ?ao ?to nisam imala telefon pri ruci kad sam se poradjala da slikam salu i doktora i babicu.A kad se javno o tome pri?a uglavnom su komentari tipa “dana?nje ?ene se samo ?ale i kukaju, kako su se nekad ?ene poradjale i u kakvim uslovima”.

  3. Na nasu zalost, dokle god su direktori skola, bonica i ostalih javnih ustanova pogodni partijski kadrovi a ne strucni i sposobni-ovoga ce biti. A sami smo za to krivi, prvo pogledajte kod sebe-sta ste uradili da do ovoga ne dolje pa upirite prstima u druge.
    Zao mi je neutjesnih roditelja kojima je sad sve dzabe…

  4. Da li je javnost dobila odgovor na pitanje sta je uradjeno u pravcu usvajanja i primjene preporuka koje bi trebale dovesti do poboljsanja ovdje opisanog stanja? Jesmo li takvo pitanje postavili na pravom mjestu? Ako nismo, kad cemo?

Leave a Reply