Peko 800 djece bez asistenta u nastavi

PIŠE: Gordana Popović

U vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori trenutno je uključeno više od hiljadu djece sa posebnim obrazovnim potrebama, od kojih samo njih 145 ostvaruje zakonsko pravo da imaju asistenta, zbog ograničenja u budžetu Zavoda za zapošljavanje u čijoj je nadležnosti zapošljavanje tog kadra.

Shodno Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, u toku nastave može da im se obezbijedi asistent, kao tehnička pomoć u pogledu obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću. Posao asistenata ne treba miješati sa poslovima koje obavlja nastavnik ili stručni saradnik, već se od njega očekuje da pomaže djeci u pisanju, računanju, rukovanju priborom za geometriju, pripremi pribora i tome slično.

Strategijom inkluzivnog obrazovanja, koju je Vlada usvojila 2008. podine, postavljeni su temelji i pravci razvoja sistema vaspitanja i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama. U skladu sa tim dokumentom, na nivou lokalnih zajednica formirane su komisije za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u vaspitno-obrazovni sistem, koje predlažu program, dodatnu stručnu pomoć, kadrovske, prostorne, materijalne i druge uslove koji moraju biti obezbijeđeni toj djeci.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i sporta, kojem komisije dostavljaju rješenja o usmjeravanju, u vaspitno-obrazovni sistem trenutno je uključeno 1.056 djece, koja su prošla formalnu i zakonom propisanu proceduru procjene i ustanovljavanja njihovih potreba.

Iz Ministarstva su ranije pojasnili da je, shodno normativima i standardima, kao i inkluzivnim principima, pravilo da jedno dijete sa smetnjama u razvoju bude uključeno u odjeljenje, s tim što ih može biti i dvoje „ako je jedno sa lakšim, a drugo sa težim smetnjama u razvoju”.

Asistenti učeniku u nastavi zapošljavaju se kroz Program javnih radova Zavoda za zapošljavanje koji je, na osnovu Akcionog plana Strategije integracije osoba sa invaliditetom, odlučio da iz državnog budžeta finansira njihov angažman.

Iz Zavoda je portalu Roditelji.me pojašnjeno da oni, kroz formu javnog rada organizovanog u saradnji sa javnim obrazovnim ustanovama, nevladinim organizacijama (NVO) ili udruženjima, djeci sa posebnim obrazovnim potrebama pružaju tehničku pomoć i podršku u procesu obrazovanja.

„Tako je u ovoj godini, u saradnji sa 22 javne obrazovne ustanove i osam NVO i udruženja, u ovom javnom radu angažovano 145 asistenta, na tri mjeseca“, kazala je portparol te javne ustanove Danka Ćetković.

Na pitanje šta se dešava nakon isteka tog perioda, ona je kazala da je dosadašnja praksa bila da se ugovori sa asistentima produžavaju, i da očekuju da će to biti i ovoga puta ali je, kako je navela, to je uslovljeno raspoloživim novcem.

Prema njenim riječima, novac Zavoda opredjeljuju se za finansiranje zarada zaposlenih u  javnom radu, koje su su određene ukupno raspoloživim sredstvima Zavoda za te namjene.

Ćetković je naglasila da je broj asistenata koje Zavod finasira uslovljen isključivo novcem kojim Zavod raspolaže.

„Ove godine je, na osnovu odluka Upravnog odbora Zavoda, za organizaciju javnog rada asistenti u nastavi, odobreno 152.481, 33 EUR“, precizirala je ona.

Na pitanje da li im je poznato da je, prema nekim tvrdnjama, roditeljima sugerisano da treba sami da angažuju asistenta za svoje dijete, Ćetković je kazala da zarade asistenata finansira Zavod, i da projektom nije predviđeno učešće roditelja u sufinansiranju zarada asistenta.

Pojašnjavajući način zapošljavanja asistenata, ona rekla da Zavod raspisuje javni konkurs za izbor izvođača javnog rada i zaključuje sa izabranim izvođačima ugovor o realizaciji i finansiranju tog rada. Ugovorom se uređuju međusobna prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana na planu realizacije i finansiranja javnog rada. Zaposleni u javnom radu su osobe iz evidencije Zavoda,  koje zaključuju sa izvođačem rada – u konkretnom slučaju sa javnom obrazovnom ustanovom, NVO ili udruženjem, ugovor o radu za vrijeme izvođenja javnog rada.

Ćetković je pojasnila da je obrazovni profil učesnika javnih radova definisan izborom programa tih radova koji se realizuju.

„Iskustva pokazuju da su, pored obrazovnih kvalifikacija (najmanje srednja stručna sprema, poželjno pedagoškog smjera) ne manje  važni afiniteti u radu sa djecom, a posebno je potrebna senzibilnost u radu sa teškoćama u razvoju,  izražena empatija i prepoznavanje potreba te djece, kao  i adekvatno reagovanje“, kazala je ona.

Važno je, kako je navela, i da svi asistenti, bez obzira, kojem obrazovnom profilu pripadaju, budu otvoreni za stalna nova usavršavanja i edukacije u oblasti rada sa djecom sa teškoćama u razvoju.

Ćetković je kazala da u Zavodu planiraju da i naredne godine nastave sa realizacijom tih projekata.

„Međutim, njihov obim i trajanje biće uslovljeni novcem kojim će Zavod moći da raspolaže u narednoj godini“, poručila je ona.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply