Govor i pokret – Mali koraci ka velikom uspjehu

PIŠE: Neda Volkov, mr defetkologije, Educo-kreativni centar za djecu sa smetnjama u razvoju

Povezanost razvoja govora i fine motorike posebno spretnost ruke i prstiju lako je uočiti jer se sva djeca u trenutku kada ne mogu pronaći potrebnu riječ pomognu rukom i koriste gest. Fiziolozi su dokazali da je stepen razvijenosti dječjeg govora proporcionalna stepenu formiranosti fine motorike prstiju šake. Na temelju svih tih istraživanja postavljena je i zakonitost koja kaže: „Kad razvoj pokreta prstiju odgovara uzrastu, razvoj govora je uredan, a kad razvoj fine motorike zaostaje, zaostaje i govor”. Ta informacija koju nam dijete može dati je veoma važna jer eventualne govorne probleme možemo predvidjeti i prije nego što dijete progovori. Što su djetetu prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj.

Motoričke vještine

Za uspješan rast i razvoj svakog djeteta od velike važnosti je razvijanje njihovih motoričkih vještina. Veliku ulogu u tome ima igra kroz koju dijete razvija svoje vještine.

Kada se govori o motoričkim vještinama, treba razlikovati krupnu i finu motoriku. Krupna motorika je sposobnost produkovanja pokreta ruku, nogu ili tijela sa određenom kontrolom. Igre na otvorenom, igre loptom, skakanje, plesanje, plivanje ili trčanje su aktivnosti koje podstiču razvoj krupne motorike kod djece. One takođe podstiču razvoj koordinacije, ravnoteže i istovremeno pomažu djetetu da razvije dobru percepciju svog tijela u prostoru. Fina motorika je sposobnost da se prave precizni, sitni pokreti rukom uz zadržavanje dobre koordinacije između prstiju i oka. Fina motorika se razvoja sa uzrastom – od početnih nespretnih pokušaja djeteta da samostalno koristi kašiku, pokreti ruke tj. šake vremenom postaju precizniji, sve do momenta kada dijete može da uzme olovku i da je kontroliše, tako da uspijeva da napiše slova između dvije linije.

Aktivnosti koje razvijaju finu motoriku i stimulišu razvoj govora:

–         Igre s prstićima čine dijete emocionalno i mentalno opuštenim, pa ih je zato potrebno započeti već u najranijem uzrastu prije šestog mjeseca života, posebno kod djece s posebnim potrebama. Prilikom vježbanja prstića roditelji bi trebalo da pjevaju jednostavne ritmične pjesmice i brojalice jer se na taj način stimuliše djetetov govor. Obratiti uvijek pažnju i na to kako dijete manipuliše prstima i savladava jednostavne, ali važne vještine – kako drži pribor za jelo, olovku, pere ruke, veže pertle, zakopčava košulju, niže perlice.

–         Počev od druge godine, moguće je predlagati djeci brojne aktivnosti koje podstiču razvoj fine motorike. Evo nekih od njih: modelovanje tijesta ili plastelina, nizanje perlica, dugmića ili sitne tjestenine, provlačenje pertli kroz otvore, zakopčavanje-otkopčavanje dugmadi, sakupljanje sitnih predmeta ili iscjepkanih papirića, crtanje, bojanje, sjeckanje, lijepljenje, oblačenje malih lutki, građenje kocki, origami i sl. Ovakve aktivnosti treba da budu dio svakodnevne igre malog djeteta jer doprinose jačanja mišića šake, njene spretnosti, razvijanju koordinacije oko-ruka, razvoju opažanja i koncentracije.

–         U kasnijem periodu može se nastaviti sa svim igrama koje doprinose razvijanju mišića šake – nizanje sitnih perli na žicu i pravljenje nakita, vezivanje čvorova od kanapa različite debljine, sjeckanje raznih oblika, lijepljenje, miješenje tijesta i oblikovanje, pravljenje figurica od papira i sl.

Veliki uticaj na razvoj motorike ima i crtanje i upotreba olovke. Dajte djetetu da povlači linije različitih dužina, boja, paralelne, ukrštene, isprekidane, neka boja bojanke i neka bude što urednije. Neka napravi crtež spajanjem zadatih tačkica i koristite pola slike da drugi dio samostalno dopuni. Počnite od jednostavnih oblika i svaki imenujte. Djeca će mnoge oblike koje im roditelji nacrtaju prepoznati iz slikovnica.

Dok crtate, objasnite djetetu šta crtate: „Pogledaj, ovo je srećno lice, ovo je tužno lice, ova devojčica ima kapu…“. Crtajte djeci cvjetiće, drveće, travu, kuće, životinje. Ohrabrite ih da dodaju svoje detalje na crtežu.

Najbolje se uči kroz igru. Ali, ne bilo kakvu igru, nego onu u kojoj je dijete zaposleno, u kojoj razvija svoja čula i u kojoj stiče potrebne vještine. Zato je dobro svaku od igrica povezati sa nekim događajem (npr. ako crtate i slikate talase, more, ribe – povežite to sa vašim boravkom na moru), uvijek dodajte priču ili aktivnost, podstaknite dijete da po završenom “zadatku” doda svoje elemente, da upotpuni crtež, dopuni priču i pohvalite ga za uspjeh.

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply