Za djecu u Crnoj Gori školovanje počinje u kalendarskoj godini u kojoj navrše šest godina života, a pripreme za to kreću u prvom kvartalu godine.

U prvi razred osnovne škole djeca se upisuju od aprila, kako je predviđeno Zakonom, i potrebno je da roditelji zajedno sa njima prođu kroz nekoliko procedura i koraka kako bi u septembru bili spremni za ovaj važan početak. Prethodnih godina, Ministarstvo prosvjete organizovalo je upis budućih prvaka od 1. aprila, a očekuje se da će ta praksa biti nastavljena i za ovu generaciju.

Osnovno obrazovanje u Crnoj Gori je obavezno prema Ustavu i Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Svaki roditelj ili staratelj obavezan je da djecu uzrasta od šest do 15 godina upiše u školu. Zakon propisuje novčanu kaznu od 100 do hiljadu i po eura za neupisivanje djeteta odnosno ako dijete ne pohađa nastavu. Ukoliko ni poslije izrečene kazne roditelj odnosno staratelj ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu, kazne se mogu ponavljati.

SISTEMATSKI PREGLED

Upisu u školu prethodi obavezni sistematski pregled kod izabranog pedijatra. Roditelji od februara ( u zavisnosti od opštine) mogu da zakažu pregled u toku kojeg će djeca biti i revakcinisana.

Uz sistematski pregled, ova djeca se vakcinišu vakcinama po obaveznom kalendaru vakcinacije, protiv dječije paralize, difterije, tetanusa, morbila, rubele i zauški (MMR).

Nakon osnovnih antropometrijskih i mjerenja tjelesne težine i visine, određivanja stanja uhranjenosti i razvijenosti djeteta i pregleda po svim organskim sistemima, pedijatri procjenjuju stanje čula vida, sluha i govora, fizičku i  emocionalnu zrelost, kroz razgovor sa djetetom, njegovo ponašanje, odnos prema roditeljima, njegov crtež i drugo.

Ukoliko se pri pregledu desi da pedijatar utvrdi promjenu koja bi zahtijevala preglede kod specijaliste ili subspecijaliste, dijete dobija uput za obavljanje potrebnog pregleda. Ukoliko procijeni da ima neke teškoće, koje bi mogle ometati početak njegovog školovanja, pedijatar dijete šalje na pregled psihologu, koji donosi konačnu odluku da li se može upisati u osnovnu školu, pa se u nekim slučajevima upis odlaže za narednu godinu.

Na zakazani pregled je neophodno dovesti dijete i donijeti njegovu zdravstvenu knjižicu i jedan crtež.

UPIS U ŠKOLE

Nakon završenog sistematskog pregleda slijedi upis djece u škole, koji je Zakonom o osnovnom obrazovanju predviđen za april. Već treću godinu zaredom u Crnoj Gori je omogućen i elektronski upis budućih prvaka. Ministarstvo unutrašnjih poslova školama dostavlja spisak djece dorasle za školu, iz naselja koja pripadaju području škole.

Svaka osnovna škola dobija spisak djece iz matične evidencije građana i objavljuje spisak prvaka.

Član 35 Zakona o osnovnom obrazovanju propisuje da je “organ državne uprave nadležan za poslove matične evidencije građana dužan je da dostavi školi, do kraja februara svake godine, spisak djece dorasle za školu iz naselja koja pripadaju području škole”.

Osim mogućnosti da elektronski prijavi dijete za upis u prvi razred, roditelj može to učiniti i odlaskom u školu. Sa izvještajem pedijatra o obavljenom sistematskom pregledu sa djetetom, nakon što bude zakazan termin, roditelj odlazi u školu, gdje su organizovani intervju sa pedagogom ili psihologom. Roditelji ne bi trebalo da sa sobom nose i izvod iz matične knjige rođenih djeteta i uvjerenje o prebivalištu, jer u registru postoje potrebni podaci za upis u prvi razred. Naša preporuka je da ipak ponesete kopiju izvoda sa sobom jer neke škole i pored ovog zvaničnog obavještenja Ministarstva, traže da ga dostavite.

Od školske 2018/2019. godine ponovo je uveden teritorijalni princip pri upisivanju djece u škole, što znači da će prioritet pri upisu imati djeca koja žive u blizini škola i ako ulice u kojima stanuju pripadaju reonu škole.

Zbog toga je jedan dio roditelja/staratelja dužan da dostavi i potvrdu o prebivalištu. Potvrdu o prebivalištu moraju pribaviti oni roditelji/staratelji koji do sad nijesu prijavili promjenu prebivališta (adrese stanovanja) Ministarstvu unutrašnjih poslova, kako bi dijete mogli upisati u školu koja pripada njihovom trenutnom mjestu prebivališta. Potvrdu o prebivalištu moraju pribaviti i oni roditelji/staratelji koji su mijenjali adresu stanovanja, nezavisno od toga jesu li tu promjenu prijavili Ministarstvu unutrašnjih poslova ili ne.

Ukoliko eventualno ima mjesta, škola može upisati i djecu koja nijesu iz pripadajućih naselja. U tim slučajevima prednost imaju učenici iz porodica čija starija djeca već pohađaju tu školu.

Neke škole zakazuju intervjue djece sa psihologom/pedagogom, a neke ne, već je potrebno doći sa djetetom u toku radnog vremena, najčešće do 17 sati.

Ministarstvo prosvjete je koncipiralo upitnik za sve škole uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka, a da bi se izbjegla diskusija o tome jesu li pitanja u uputniku opravdana ili ne. Upitnik sadrži osnovne podatke o djetetu, ime, adresu, godinu rođenja, i neke osnovne osobine djeteta, u smislu koliko je samostalno u oblačenju, da li može samostalno da koristi toalet, u čemu mu je potrebna pomoć, šta je to u čemu se ističe, da li mu je nekim oblastima potrebna podrška…

Prema riječima pedagoga, dijete prije polaska u školu treba da ima razvijene psihomotorne sposobnosti, kao i da bude emocionalno i socijalno zrelo.

Ono ne mora da zna da piše i da čita jer upravo zato i kreće u školu. Mora biti samostalno u obavljanju fizioloških potreba, mora znati samo da se obuče i hrani, mora biti dovoljno zrelo da se samo snalazi za osnovne potrebe.

U školama djecu uglavnom testiraju po Ravenovim progresivnim matricama u boji.

U nekim školama su počeli i sa primjenom instrumenta Test zrelosti za školu +. Primjenom testa mogu se dobiti značajni podaci kao što su sposobnost upamćivanja, sposobnost usmjeravanja pažnje, grafo-motorička spretnost djeteta, vizuo-motorna koordinacija, kao i podaci o posjedovanju praktičnih znanja. Test sadrži i subtest Vizuelni rječnik koji je namijenjen djeci kojoj službeni jezik u Crnoj Gori nije maternji te se pomoću njega može procijeniti nivo razumijevanja i uopšte primjene ovog instrumenta, ali i mogućnost praćenja nastave na našem jeziku.

Iskustvo u primjeni je pokazalo da test iziskuje više vremena za zadavanje i zahtjevniji je za onog ko ga primjenjuje, ali da je neuporedivo sveobuhvatniji i informativniji u odnosu na Ravenove progresivne matrice u boji. Nakon primjene testa psiholog raspolaže sa više podataka o djetetu i sigurniji je u ispravnost svoje procjene. Ima bolju sliku o nivou razvoja govora, razvijenosti pažnje i pamćenja, pojmovnom ili logičkom mišljenju. Takođe, ima informaciju o grafomotornim vještinama koje imaju značajan uticaj na savladavanje vještina čitanja i pisanja koje su temeljne vještine daljeg školovanja. Nesporno, najveća dobit ovog intrumenta je što imamo opipljivije dokaze o emocionalnoj zrelosti, odnosno da li je dijete postiglo određeni stepen emocionalne stabilnosti i samokontrole. Naime, dijete kod ovog testa, za razliku od situacije koju imamo sa Ravenovim progresivnim matricama, već sâmo ima povratnu informaciju o tačnosti odgovora. Tako da, kada se nađe u situaciji da ne zna odgovor na neko pitanje, možemo pratiti reakciju kontrole emocija, kao i motiva da nastavi dalji rad. Za dijete pred polazak u školu je bitno da ima određeni nivo tolerancije na frustraciju, što će mu omogućiti da istraje u učenju i onda kad mu neće biti prijatno i zanimljivo, da prihvata uspjeh, odnosno neuspjeh, te da se zna nositi s osjećajima koji ih prate. I, naravno, sa emocionalnom zrelošću je usko povezana i socijalna zrelost, te time možemo djelimično imati uvid kako će proteći ulazak djeteta u nove i, često nepredvidive, socijalne situacije u kojima se za svoj položaj moraju sami izboriti.

Samim tim, roditelji/staratelji dobijaju značajne povratne informacije o svom djetetu, a učitelji potpuniju i pouzdaniju sliku o učenicima koje treba da vaspitavaju i obrazuju.

Tim ljudi procjenjuje da li je dijete sposobno da se upiše u školu, u prisustvu komisije koju čine psiholog, pedagog i jedan od profesora razredne nastave, odnosno učitelj koji je određen od uprave škole. Ipak u velikom broju škola intervjuu prisustvuje samo psiholog ili pedagog.

FORMIRANJE ODJELJENJA

Nakon završenog upisa, sljedeći korak sljedi tek u avgustu, neposredno prije početka školske godine, kada se formiraju odjeljenja i dodjeljuju učiteljicama, a nakon čega škola ističe i te infomacije da bi se roditelji/staratelji upoznali sa njima.

PROMJENA ŠKOLE

Na zahtjev roditelja dijete se može naknadno upisati i u drugu školu, koja nije u mjestu njegovog stanovanja. Roditelj je dužan da zahtjev o promjeni dostavi školi u koju želi da upiše dijete. Ukoliko se upis dozvoli, roditelj obavještava školu iz koje se dijete ispisuje, i preuzime izvještaj o obavljenom sa pedagogom/psihologom  razgovoru u toku upisa, koji nosi u novi školu.

ODLOŽENI POČETAK ŠKOLOVANJA

Početak školovanja se može i odložiti za jednu školsku godinu na predlog, odnosno uz saglasnost roditelja ili staratelja, nadležne zdravstvene službe ili posebne komisije, ako se utvrdi da dijete nije spremno za to. Komisiju imenuje direktor škole, a sačinjavaju je psiholog, vaspitač i učitelj.

Zakon o osnovnom obrazovanju propisuje da će novčanom kaznom od 100 eura do 1500 eura biti kaznjen roditelj ako ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu. Ukoliko ni poslije izrečene kazne roditelj ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu, kazne se mogu ponavljati.

Ažurirano: 29.03.2022.