PIŠE: Sanja Obradović, dipl.psiholog, REBT psihoterapeut
Veliki broj osnovaca i srednjoškolaca u ovom periodu donosi odluku o izboru buduće škole i budućeg zanimanja. Neka djeca još od „malih“ nogu znaju čime će se baviti, te slijede svoj san. Mnogi se odlučuju na osnovu talenta koji posjeduju ili ljubavi prema određenoj profesiji.
Bitnu ulogu u odabiru buduće škole i profesije imaju i roditelji, pa se mnogi odlučuju da nastave njihovim putem i da ih naslijede. Pored roditelja značajan uticaj imaju i nastavnici, rođaci, mediji, zanimanja koja se promovišu… Međutim, znamo i da veliki broj ima poteškoće u donošenju odluke čime će se baviti. Upravo onim neodlučnim dajemo par savjeta koji im mogu olakšati izbor.
Prvi korak je detaljno informisanje o vrstama srednjih škola i fakulteta, kao i smjerovima koji se u njima izučavaju i zanimanjima za koje pripremaju. Svako zanimanje traži poželjan sklop sposobnosti, osobina ličnosti i interesovanja važnih, a često i presudnih za uspjeh u tim oblastima rada, tako da bi učenici trebalo da razmisle o svojim interesovanjima i sklonostima, «jakim» i «slabim stranama» u pogledu školskog uspjeha iz pojedinih predmeta, kao i nekim ličnim osobinama.
Tako bi, na primjer, budući učenici ekonomskih škola i fakulteta trebalo prije svega dobro da se snalaze sa računanjem, da vole da rade sa brojevima, dok je za buduće učenike medicinskih škola veoma važno da osim strpljenja, staloženosti i potrebe da pomažu ljudima, posjeduju predznanja iz hemije i biologije. Za uspjeh u oblasti elektrotehnike potrebne su razvijene opšte intelektualne i numeričke sposobnosti, kao i snažno interesovanje za tehniku i informatiku.
Pri izboru srednje škole i fakulteta pored sklonosti i interesovanja treba sagledati i mogućnosti zaposlenja. Idealna situacija je među traženim profesijama na tržištu rada pronaći za sebe inspirativno zanimanje. Uz ljubav i sklonost prema fizici i astronomiji lakše je, recimo, pronaći zaposlenje kao profesor fizike nego kao astrofizičar. Ko voli hemiju i dobro mu ide taj predmet, može da razmisli o profilu farmaceutski tehničar i farmaceut budući da se radi o obrazovnim profilima koji su traženi već duži niz godina. Brže se zapošljavaju i stručnjaci za finansije, inženjeri elektrotehnike, informatike, mašinstva, matematičari, nastavnici stranih jezika, ljekari s odgovarajućim specijalizacijama i srodna zanimanja na nivou visokog obrazovanja. U tražena zanimanja spadaju i zanatska zanimanja poput stolara, fasadera, armirača, a zanimanja sa kojima može da se započne sopstveni biznis i pristojno zaradi su i obućar, krojač, instalater.
Djeci koja najčešće ne znaju šta koja profesija zahtijeva od njih, prva adresa treba da bude školski psiholog i psiholog koji radi u CIPS-u (Centru za informisanje i profesionlalno savjetovanje). Nakon urađenih testova koji pokazuju interesovanje učenika, osobine ličnosti, sposobnosti i opštu informisanost dolazi razgovor i komentari koji uglavnom pokreće dilema koju učenik ima.
Ono što je, prilikom izbora budućeg zanimanja jako bitno i pokazalo se kao dobar savjet za generacije koje su se nalazile pred istom raskrsnicom je da se dobrim informisanjem smanjuje mogućnost greške i „zatoja“ u učenju.
