Đaci na PISA testiranju pokazuju loše rezultate zato što naš obrazovni sistem na nivou dokumenata – zakona, planova, programa, nije usklađen sa zahtjevima koje traži međunarodno takmičenje. Uči se mahom napamet, učenici su preopterećeni gradivom, nastava je pasivna, đaci nemotivisani, fali i stručnih nastavnika…

O tome se juče diskutovalo na okruglom stolu u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti koji je bio posvećen PISA testiranju. Nedavno su objavljeni rezultati gdje su učenici iz Crne Gore pokazali slabije znanje u odnosu na ranije periode.

Potrebna međunarodna komisija

Akademici i profesori iz škola i sa Univerziteta Crne Gore sagledavali su stanje i zaključili da su nužne ozbiljne reforme, ne samo da budu vidne na papiru. Akademik Miomir Đurović smatra da “mi nijesmo sposobni” da unaprijedimo stanje, te je predložio da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formira međunarodnu komisiju koja bi unaprijedila školstvo.

“Da li ima zemlje u svijetu koja ima u srednoj školi osam – devet časova dnevno? To nigdje ne postoji. Tu je 15 predmeta. Djeca ne mogu da zapamte naslove. Jadna djeca ništa ne znaju. Pratim udžbenike. Za drugi razred gimnazije udžbenik fizike i matematike ima 900 stranica. Zabranio bih univerzitetskim profesorima da pišu udžbenike. Ja sam obrazovan čovjek, ja ne mogu da ih pratim”, rekao je Đurović.

Tokom diskusije učesnici su negodovali zašto na skupu nije bio predstavnik Ministarstva, smatrajući da tim činom pokazuju da im nije prioritetna ova tema.

Akademik Slobodan Backović komentarisao je da ne vidi da je resorno Ministarstvo ikada razmatralo izvještaje ili usvojilo preporuke koje su dolazile od Ispitnog centra i Zavoda za školstvo, a kojima je bio cilj da se unaprijede rezultati koje bi đaci imali na PISA testiranju.

Uče napamet, a dobiju dobre ocjene

Zoran Lalović iz Zavoda za školstvo, prezentovao je brojna istraživanja koja su do sada radili, te je, između ostalog, istakao da je problem kako đaci uče gradivo, odnosno što se u većini učionica sluša predavanje, uči se doslovno. U praksi, kako je kazao, dominira predavačka nastava i pasivan položaj učenika. Da je to loše, prema njegovim riječima, potvrđuju rezultati na PISA testiranju, koji pokazuju da je od 40 do 60 odsto đaka funkcionalno nepismeno.

“Njihovo znanje je neupotrebljivo, osim na način da ga ponovo ispričaju nastavniku”, rekao je on.

Dodao je da nastava u školama nema značajniji uticaj na razvoj sposobnosti, kreativno, kritičko mišljenje kod đaka, niti ih uči da rješavaju probleme. Njihova ranija istraživanja pokazuju da je 63 odsto đaka priznalo da uče lekcije tako što ponavljaju šta je napisano, dok 27,9 uči sa razumijevanjem. A samo oko osam odsto uči kako se očekuje – pravi vlastiti pregled lekcije.

“Najnepovoljnije je što postoji pozitivna povezanost između doslovnog učenja i onih koji su ocijenjeni najbolje, koji najviše uče na ovaj način. To govori šta se, zapravo, cijeni u školi”, kazao je Lalović.

Pošto đaci ovako uče, kako je dodao, oni se rijetko susrijeću sa zadacima koji zahtijevaju više oblike mišljenja, pa je razumljivo što ne uspijevaju dobro da riješe PISA test.

Nastavnici, prema njegovim riječima, pribjegavaju dominantno predavačkoj nastavi, jer aktivno i interaktivno učenje traži vrijeme. Njihova istraživanja, takođe, pokazuju da se najveći broj đaka obrazuje u suviše malim odjeljenjima ili u onima koja su toliko velika da čine nemoguću primjenu aktivne nastave.

Nastavnici slabi u metodici, psihologiji…

Lalović je kazao i da nastavnom kadru nedostaje znanje za izvođenje nastave iz metodike, didaktike, psihologije, jer kada planiraju nastavu razmišljaju kako na najbolji način da predstave sadržaj, a ne kako će ga organizovati.

“Nastavnici nijesu prihvatili promijenjenu ulogu škole u kojoj se fokus pomjerio na razvoj kompetencija. Dominira stav da je osnovna uloga da se đaku prenosi znanje, a ne da se razvijaju kompetencije za učenje”, rekao je on.

Ranije su ispitivali koliko su đaci zainteresovani za školu, te su došli do podatka da samo jedna četvrtina kaže da jeste zaintersovana, 20 odsto kaže otvoreno da ih ne zanima škola. Interesovanje za školu opada sa godinama koje provode u toj ustanovi.

Đaci tri puta više izostaju iz škole u odnosu na prosjek drugih zemalja.

Lalović je istakao i da obrazovni sistemi u kojima su učenici duže izloženi nastavi postižu bolje rezultate na PISA testiranju, te da Crna Gora pripada grupi zemalja koje imaju najmanje godišnje opterećenje učenika.

Veliki broj predmeta koji se realizuju jednim časom – istorija, biologija, hemija, nijesu dovoljni. Učenici stiču znanja iz pojedinačnih predmeta, ali kada dođu u situaciju da treba da povežu sve i da riješe problem, oni to ne umiju, a zadaci na PISA testiranju su mahom takve prirode.

Nastavnica matematike Danijela Jovanović rekla je da đaci, kada se nađu pred nepoznatim, oklijevaju, strah ih je i onda odustaju od rješavanja zadataka, jer su nesigurni. Ispričala je da je bila koordinatorka u radu testiranja i da se zadrže i da prouče zadatke, ali su napuštali “mjesto borbe”.

Govorila je o tome da se trude da đacima prenose znanje kako treba.

Jovanović je, komentarišući loše rezultate na PISA testiranju, rekla da ko ima problem sa logikom, pismenošću, imaće problem kasnije u snalaženju u društvu, ali i u napredovanju.

Učesnici skupa su najavili da će sačiniti zaključke sa skupa i poslaće ih nadležnim obrazovnim institucijama.

Za državno takmičenje iz matematike prijavila se samo četiri učenika

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić saopštio je na skupu podatak da su za državno takmičenje iz matematike za srednju školu imali prijavljena samo četiri učenika. Podsjetio je da imamo 53-54 srednje škole.

“Vjerujem da je u svakoj školi mogao da bude barem jedan talentovani učenik za matematiku, da je mogao da se takmiči. Zamislite gdje bismo onda bili”, rekao je on.

Iako je propisano da se takmičenje održava kada se prijavi pet ili više učenika, Trivić je rekao da su dozvolili da se održi. Niko, kako je istakao, nije osvojio prva tri mjesta, ali su učenike dodatno nagradili i motivisali.

Žele da budu doktori nauka, njih 42,36 odsto

Govoreći o rezultatima PISA testiranja, direktor Ispitnog centra Miloš Trivić kazao je da gimnazijalci bilježe najbolje rezultate, te da su slabiji oni đaci iz četvorogodišnjih srednjih stručnih škola, a najslabiji su učenici trogodišnjih stručnih srednjih škola.

Na PISA testiranju su đaci popunjavali i upitnik koji nivo obrazovanja smatraju da će završiti, te je njih 42,36 odsto reklo da će da budu doktori nauka. Njih 67,4 odsto kazalo je da će završiti fakultet, a magistriraće njih 51 odsto.

“Dabogda svi bili doktori”, rekao je Trivić, uz osmijeh.

Na pitanje – kojim poslom će da se bave, najviše njih je odgovorilo da će da budu arhitekte, psiholozi, ljekari, farmaceuti, policijski inspektori, a neki su izjavili i da ne znaju.

Izvor: Pobjeda