Predsjednik, Skupština, Vlada, sud, izbori, političke partije i koalicije, poslanici, premijer, ministri, njihove dužnosti i način funkcionisanja su dio onoga što ovih dana odgovara dobar dio desetogodišnjaka iz predmeta Poznavanje društva za peti razred osnovne škole.

Udžbenik autora Tatjane Burzan, Snežane Turković i Srđana Vukadinović više od deceniju i po izaziva pažnju djece, roditelja i stručne javnosti, a opravdano se postavlja pitanje da li su te teme prilagođene uzrastu.

Taj udžbenik prvi put je štampan 2008, a kako kaže direktorka Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Aleksandra Hajduković, nije i jedini koji je zreo za promjenu.

“Svjesni činjenice da su i neki drugi udžbenici ‘zreli’ za promjenu, planirali smo da raspišemo javni poziv, odnosno da mijenjamo udžbenike za sve razrede osnovne škole. Međutim, još čekamo nove planove i programe, na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici”, naglasila je Hajduković.

Osim iščekivanja novih nastavnih planova i programa, Zavod se suočava i sa manjkom autora.

“Udžbenike nabavljamo putem javnog konkursa. Pomenuli bismo da u nekoliko posljednjih godina imamo problem sa odzivom autora na naše konkurse, za sve predmete”, naglasila je Hajduković.

Skoro deceniju od fijaska sa prepisivanjem planova i programa od Hrvatske, kako su kazali iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, radi se na novim planovima i programima.

Obrazovanje je navodno “reformisano” 2017. godine, ali su se nešto krupnije promjene desile samo u sektoru visokog školstva. Reforma osnovne i srednje škole ostala je u sjenci afere – tadašnji Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio planove i programe iz fizičkog vaspitanja, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika, prepisane od hrvatskih kolega.

Ministarstvo, kojim sada rukovodi Anđela Jakšić Stojanović, tvrdi da je planirana izmjena nastavnih programa i planova.

“U toku su pripreme. Planirano je da se radi ove godine, zaključno sa 2025”, kažu iz tog resora.

Naglašavaju da će se na izmjenama programa raditi postepeno i temeljno, uz kontinuiranu saradnju sa nastavnicima iz prakse.

“Prvo će se raditi za prvi ciklus osnovnih škola (prva tri razreda). Izmjene će biti značajne i sveobuhvatne, što će podrazumijevati da se prethodno urade pilot projekti. Težićemo da novi nastavni programi budu prilagođeni savremenim potrebama i izazovima, fokusirani na razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti, digitalnih vještina i emocionalne inteligencije. Trudićemo se da programi promovišu inkluzivnost, održivost i globalno građanstvo, da budu fleksibilni i prilagodljivi kako bi se mogli kontinuirano usklađivati sa društvenim i tehnološkim promjenama. Pratiće ih i digitalizacija nastave i izrada novih modernih udžbenika”, obećavaju iz Ministarstva prosvjete.

Vodeći obrazovni sistemi, poput Finske koja je godinama u vrhu tabele na PISA testiranjima, revidiraju svoje obrazovne programe svakih deset godina.

Viša pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović upozorava na to da je “od posljednje velike reforme obrazovnog sistema u Crnoj Gori 2017. godine prošlo sedam godina, što je ozbiljan vremenski period koji zahtijeva analizu učinaka i procjenu promjena”.

“Čak i da je tadašnja reforma i urađena u duhu neophodne suštine i sadržine, kako kroz kurikulume, tako i kroz sam nastavni proces, a znamo da nije, ako se sjetimo slučaja prepisivanja iz hrvatskih kurikuluma za pojedine predmete, ubrzani tehnološki napredak i vještačka inteligencija zahtijevaju kontinuirano praćenje i ažuriranje nastavnog sadržaja i procesa nastave. Nažalost, to nije slučaj kod nas, tako da niti je sistem obrazovanja ikada istinski reformisan ni u minimumu zahtjevnih promjena i potreba, niti postoji svijest da je ovo jedna od prioritetnih oblasti razvoja društva”, ocijenila je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, sve dok vlasti ne odustanu od taktiziranja partikularnim interesima u oblasti obrazovanja, Crna Gora neće bitno napredovati, bez obzira na deklarativne stavove o unapređenju i reformama, što potvrđuju poražavajuće loši rezultati na PISA i drugim međunarodnim testiranjima u odnosu na OECD zemlje.

“Brojni su primjeri prevaziđenosti sistema ili njegovih nelogičnosti. Na primjer, imamo nepojmljivo teško gradivo predviđeno udžbenicima poznavanja društva za peti razred. Desetogodišnjake tjeramo da nauče i razumiju sve o izborima i izbornom procesu u Crnoj Gori, državnom i uređenju organa vlasti kroz nastavnu jedinicu koja je pojmovno i stilski razumljiva nivou studenata. S druge strane, predmet Građansko vaspitanje u školama je izgubio status obaveznog predmeta i marginalizovan je kroz njegovo pozicioniranje kao izbornog, ali i način odabira onih koji ga predaju. Uništen je, dakle, odlično zamišljeni koncept da se u najranijem školskom uzrastu, kroz takav jedan predmet, djeci na dostupan i prijemčiv način, kroz igru, asocijacije… približe najsloženiji društveni procesi i izazovi, kao i da se uče kritičkom promišljanju i preispitivanju”, kaže Kaluđerović.

Zbog svega toga, naglašava ona, i dalje imamo reproduktivno učenje i “eliminisanje” školskih obaveza, što rezultira potpunom nezainteresovanošću djece, koje teško može privući proces nastave sa ovakvim oblikom obrazovanja od 15 jednako bitnih predmeta i njihovim obimnim teorijskim sadržajem za puko usvajanje.

Kad je u pitanju udžbenik iz predmeta Poznavanje društva za peti razred, Hajduković kaže da su i u Zavodu, na osnovu samoevaluacije koju konstantno sprovode, uočavali određene manjkavosti i korigovali, u komunikaciji sa autorima, ono što se moglo korigovati.

“Tako smo uradili i kad je u pitanju ovo što pominjete. Ovaj udžbenik je nastao još 2008. i od tada je pretrpio značajne izmjene. Mi smo, u želji da dođemo do kvalitetnijeg rukopisa, odnosno udžbenika, više puta raspisivali konkurs za izradu novog udžbeničkog kompleta (udžbenik i radna sveska) za taj predmet. Nažalost, na ovaj konkurs se nije javio niko”, naglašava Hajduković.

Kazala je i da Zavod nema pravo da mijenja teme u udžbenicima, jer one prate plan za određeni razred.

Izvor: Vijesti