Ministarstvo zdravlja formiralo je tim koji će u narednom periodu brinuti o stanju u crnogorskim porodilištima i biti zaduženo isključivo za nadzor nad ovim dijelom zdravstvenog sistema. Prema riječima državne sekretarke u Ministarstvu zdravlja dr Slađane Ćorić, porodilišta će biti u obavezi da izvještavaju, a sprovodiće se i redovne kontrole.

Gostujući u podkastu Roditelji pitaju, udruženja Roditelji, ona je rekla da nemaju primjedbe na same zdravstvene procedure koje se pružaju, ali je veliki broj pritužbi porodilja i trudnica na odnos i izostanak empatije zaposlenih.

“Boraveći u bolnicama, i kao pacijent i radeći, susretala sam se sa raznim stvarima, nekim dobrim, nekim manje dobrim, nažalost i sa nekim koje ne bi smjele da se dešavaju u zdravstvenom segmentu“, kazala je Ćorić.

Ona je navela da, od stupanja na funkciju u Ministarstvu, pokušava da na sve načine nađe model kako da se unaprijedi položaja majki i beba u Crnoj Gori.

„Znam da je teško mijenjati svijest ljudi, ali prosto moramo da nađemo mehanizme. Zato smo i tražili sve ove kontrole. Sve ovo što radimo, to nije zbog nečijeg hira“, rekla je Ćorić.

Potrebno je, kako smatra, njegovati dostojanstvo uloge koja donosi jedan novi život.

“Medicinski radnici prosto treba da budu na usluzi toj majci, jer je ona ipak neko ko u osjetljivom trenutku donosi novi život i suočava se sa brojnim pitanjima, nedoumicama i strahovima”, navodi Ćorić.  

U tom cilju, kako je istakla, rađene su procjene porodilišta, tražili su nezavisne eksperte, a sada očekuju i izveštaje o tome.

“Rado ćemo ih podeliti sa javnošću. Tražili smo da postoje standardi, protokoli i procedure u porodilištima. Zašto mi imamo toliki broj carskih rezova, zašto naše majke ne doje svoju decu, da li je problem u tome što one ne mogu to ili nijesu naučene? Priroda je to sve dobro uredila, mi smo to negde sve uz put izgubili i sad se nekako vraćamo normalnim prirodnim tokovima”, smatra Ćorić.

Podsjetila je da se krenulo sa izradom Vodiča za dojenje i formiranjem Komiteta. Pripremljen je i predlog zakona o dojenju, u planu je i otvaranje Banke humanog mlijeka.

Prema njenim riječima, Komitet za dojenje inicirao je izradu strategije, a napravljene su i smjernice za ishranu djece, o načinu kako se uvodi čvrsta hrana.

“Razgovarali smo i sa našim pedijatrima na koji način je to najbolje, kao i kako da priđu roditeljima. Ako roditelj ima neku dilemu treba da zna da oni prosto postoje, da im stoje na usluzi, pa smo sa tom strategijom predvidjeli i razna savjetovališta, kao centre za podršku. U njima će raditi obučene medicinske sestre koje mogu da daju svaki vid odgovora roditeljima, a pedijatri će biti tu kao podrška”, kazala je Ćorić.

Kao veoma važan dio unapređenja položaja majki i beba navela je i uvođenje novih skrininga za detekciju rijetkih oboljenja, kao što su recimo cistična fibroza, fenilketonurija…

Prema njenim riječima, odlučeno je i da svako novorođenče mora da prođe skrining sluha.

“Trudićemo se da uvedemo skrining za mišićnu distrofiju, u ovom trenutku nije bilo mogućnosti, ali mislim da ćemo u toku naredne godine naći sredstva i za uvođenje toga. Dobro je što naša zemlja ima sve terapijske opcije, ali ja ipak opet apelujem na prevenciju. Prevencija je najveća blagodet koju može društvo da osjeti”.

Dr Ćorić je podijelila i lično iskustvo koje je imala kao porodilja.

Kazala je da je odlučila da se porodi u Crnoj Gori, jer je, uprkos svim uslovima, kao lokal patriota, imala želju da se njeno dijete rodi ovdje.

“Nažalost, neke stvari se dešavaju. Anestezija nije reagovala kako treba. Ja sam se probudila prije završetka procedure carskog reza. Neke komplikacije koje sam imala od ranije nijesu odstranjene u tom trenutku. Sestre su zaboravile da mi daju antikoagulantnu terapiju nakon carskog reza. Nažalost, kao ljekar, ja sam to prošla. Svi smo mi pacijenti u nekom trenutku. Boraveći u bolnicama i kao pacijent, a i radeći, susretala sam se sa raznim stvarima. Nekim dobrim, nekim manje dobrim, nekim, nažalost, koje ne bih smjele da se dešavaju. I onda sam pokušavala na sve načine da nađem model kako da to unaprijedimo. Znam da je teško mijenjati svijest ljudi, ali prosto moramo da nađemo mehanizme”””, kaže Ćorić.

Prisjeća se i da po rođenju nije podojila svoju bebu, nije je ni vidjela do sjutradan.

“Da, to je isto jedna važna stvar koja mislim da mora da se mijenja. To su naša djeca kada se porodimo. To nije dijete bolnice, nego naše dijete. Kontakt kože na kožu je neprocjenjiv. Ja sam čekala svoje dijete da vidim, pa skoro dan i po. Onda u trenutku kada sam je vidjela, ona je već bila nahranjena”.

Sjeća se i svesrdne podrške patronažne sestre, bez čije podrške njena beba ne bi dojila.

“Da ne pričamo o mastitisu sa kojim sam izašla iz bolnice”, kazala je Ćorić.

Podkast Roditelje pitaju, u kojem je gost bila državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić, udruženje Roditelji realizuje sa novinskom agencijom MINA, u saradnji sa UNICEF – om i Evropskom unijom.