Školski timovi neodgovorno sprovode zadatke, vršnjačkog nasilja nema u izvještajima

Školski timovi za prevenciju nasilja među djecom inferiorno i neodgovorno sprovode svoje zadatke, a na osnovu izvještaja koje su dostavili Zavodu za školstvo može se zaključiti da u vaspitno -obrazovnim ustanovama nema nasilja. To je saopšteno na jučerašnjem savjetovanju za predstavnike školskih timova za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, koje je organizovao Zavod za školstvo.

Savjetnik u Odsjeku za istraživanje Zavoda za školstvo Vojin Cicmil kazao je da izvještaji koje je dostavio dio škola govore da njihovi timovi imaju neozbiljan pristup nasilju, da se programi prevencije samo djelimično ili uopšte ne sprovode i da se sve rješava proforme i bez odgovornosti.

„Gledajući stanje u školama na osnovu izvještaja stiče se utisak da je sve kako treba. U školama vlada potpuno indiferentno stanje i nezainteresovanost da se bave problemom nasilja”, rekao je Cicmil.

On ističe da, ako su ovakvi izvještaji, ostaje otvoreno pitanje kakvi su planovi i program školskih timova o ovom pitanju.

Samo tri od 38 izvještajakoje su poslale škole, prema njegovim riječima, zadovoljavaju osnovne zahtjeve.

„Ne vide se aktivnosti tima, već samo jednog stručnog saradnika. Skoro polovina izvještaja sadrži samo jednu rečenicu – imena članova tima. Samo u dva izvještaja je navedeno anketiranje učenika, ali bez dokaza i navođenja nalaza tog anketiranja. Na osnovu ovih izvještaja moglo bi se zaključiti da je u školama postignuta nulta tolerancija u odnosu na nasilje, odnosno da nema nasilja u školama. Postavlja se pitanje da li su direktori imali uvid u ovakve izvještaje i ukoliko jesu stanje je za veću zabrinutost“, istakao je Cicmil, prezentujući analizu izvještaja.

Načelnica u Ministarstvu prosvjete Tamara Milić kazala je da u školama ove godine dominira fizičko nasilje. Ona je pozvala direktore ustanova da u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS) ažurnije unose podatke o slučajevima nasilja.

Ministarstvo prosvjete je, kako je podsjetila, analizom situacija vršnjačkog nasilja na osnovu podataka iz Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja mapiralo 80 škola u kojima će biti uveden preventivni program za sprečavanje takvih incidenata.

„Svi zaposleni moraju da rade na prevenciji vršnjačkog nasilja. Prošle godine smo uradili analizu podatka iz MEIS-a i ona nam je pokazala da smo imali najveći broj slučajeva sajber nasilja jer su nam učinici jedan značajan period proveli na internetu i društvenim mrežama. Prije desetak dana smo ponovo analizirali podatke za ovu godinu i došli do podataka da je potebno da se detaljnije unose podaci o slučajevima nasilja. Možete očekivati da ćemo započeti edukaciju u nekih 80 škola koje smo izvukli putem informacionog sistema. Edukacija će biti sprovedena u četiri grupe i ticaće se prevencije vršnjačkog nasilja, upravljanja nekim nepoželjnim oblicima ponašanja i drugim problemima. Obuka će početi u decembru“, kazala je Milić.

Ona je upozorila da se prečesto djeci stavlja na teret da su krivci.

„Moramo biti svjesni da oni u školu donose neka svoja iskustva i probleme i onda se dešavaju ovakve stvari. Ne bih voljela da imamo praksu u školama koja je isključivo vezana za sankcionisanje, samo se probjegava represivnim mjerama, isključivanjima iz škole. Mislim da ne treba da posežemo na sankcijama nego da prevencijom pokušamo da dođemo do rješenja. Ne mogu samo pedagozi i psiholozi brinuti o prevenciji nasilja, već moraju da se uključe svi zaposleni u školama“, istakla je Milić.

Savjetnik u Odsjeku za istraživanje Vojin Cicmil kazao je da većina školskih timova za prevenciju nasilja među djecom inferiorno i neodgovorno sporovodi svoje zadatke.

– Većina škola ne sprovodi programe za prevenciju nasilja. Od 40 izvješataja koje smo dobili o prevenciji nasilja, samo možda dva zadovoljavaju kriterijume. Gledajući stanje u školama na osnovu izvještaja stiče se utisak da je sve kako treba. U školama vlada potpuno indiferentno stanje i nezainteresovanost da se bave problemom nasilja. Iz mog nadzornog iskustva, to je etos u školi, gdje su naruženi međuljudski odnosi bilo između nastavnika ili nastavnika i roditelja, dolazi do vršnjačkog nasilja – kaže Cicmil.

V.d. direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da su prosvjetni radnici u nastojanju da postignu određene nivoe obrazovanja sa djecom zaboravili na vaspitnu ulogu tog poziva.

„Zavod za školstvo se, u skladu sa svojim nadležnostima, opredijelio da budemo podrška i onima koji se sa ovim problemom nose, a to su obrazovno – vaspitne ustanove, i da damo stručnu i profesionalnu podršku u onom dijelu koja im je neophodna. Moramo da budemo podrška školama i da im damo stručne savjete. Ovo je posljedica dešavanja u društvu i to se odražava na oblast obrazovanja“, kazala je Bojanić Lalović.

Prema njenim riječima, u Zavodu su odlučili da kroz rad savjetodavnog tima odgovore na brojna pitanja, ali i ustanove procedure koje će, umnogome,  ustanovama pomoći da ovaj izazov prevaziđu.

„Na ovim savjetovanjima ćemo pokušati da stručno odgovorimo na mnoga pitanja, jer, nije dovoljno uspostaviti poreceduru, važno je i te procedure sprovoditi. Važno je sa svim akterima školstvog sistema napraviti dobru klimu, jer bez toga, ne možemo govoriti ni o kvalitetnim okvirima”, istakla je Bojanić Lalović.

Psihološkinja u podgoričkoj OŠ „Branko Božović“ Ana Ćalov smatra da je pitanje da li se nulta tolerancija na nasilje može postići.  

Smatra da je škola samo dio jednog šireg društvenog sistema i ne može djelovati samostalno.

„Škola je mjesto gdje se okuplja najveći broj djece, istog ili sličnog uzrasta, i očekivano je da dolazi i do sukoba, nažalost i do nasilja. Lijepo je govoriti o nultnoj toleranciji na nasilje, pitanje je da li se ona može i postići. Najbitnije je da konačno, počnemo da pričamo u realnim okvirima”, kazala je Ćalov i dodala da je jako bitno da se zna kada su i šta su čije odgovornosti.

Ona je mišljenja da pitanje odgovornosti zahtijeva široku i kolektivnu svijest.

“Od djece očekujemo nešto što i sami nijesmo spremni napraviti. O nasilju treba govoriti. Mi u posljednje vrijeme ne znamo da li je nasilje učestalije ili je vidljivije”, rekla je Ćalov.

Bebo2

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply