Ukoliko osjete potrebu da porazgovaraju sa nekim stručnim i povjerljivim sagovornikom, djeca i mladi u Crnoj Gori mogu kontaktirati besplatnu Nacionalnu SOS liniju za djecu i mlade, pozivom na broj 116 – 111.

Tim ovog socijalnog servisa, koji funkcioniše pri Dječijem domu Mladost u Bijeloj, poručuje im da je razgovor ljekovit i da je veoma važno da pričaju o onom što ih tišti sa svojim roditeljima i bliskim osobama iz okruženja, a sagovornici od povjerenja mogu im biti i savjetnici SOS linije.

“Ako ipak osjete potrebu da to bude neki stručni i povjerljivi sagovornik, mogu anonimno pozvati broj 116 – 111 i dobiti SOS telefon za djecu i mlade, koji im može biti od pomoći. Osim toga, mi smo za njih prisutni i na društvenim mrežama – FB, Instagramu i Tik-Toku, pa neka nas zaprate i neka vide šta sve to SOS telefon za djecu i mlade nudi i na koji način radi. Tu smo za njih! Od ponedeljka do petka od 13-21 sat. Na broju 116-111”, ističe tim Nacionalne SOS linije za djecu i mlade.

Prema riječima psihološkinje Sanele Josipović, tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježili su skoro tri stotine poziva. Dodaje da je s obzirom na neke objektivne teškoće koje su imali, radno vrijeme linije je ove godine skraćeno sa ranijih 24/7  na 8 sati svakog radnog dana.

„U odnosu na taj podatak ovaj broj poziva je veoma  značajan. Ipak,  važno je da napomenemo da je osim broja poziva veoma bitan faktor kvaliteta i povećan broj savjetodavnih poziva“, kazala je Josipović.

Najveći broj poziva su testirajući, u kojima djeca na različite načine ispituju rad Dječje linije kako bi joj ukazali svoje povjerenje.

Kada su u pitanju teme sa kojima se javljaju najčešće se radi o vršnjačkim odnosima kao što su: problemi sa prijateljima, partnerski odnosi, zaljubljenost, ali i teme vršnjačkog i digitalnog nasilja.

„Javljaju se i na teme odnosa sa roditeljima, braćom i sestrama,  zbog nerazumijevanja dječje potrebe ili gubitka u porodici. Tu su i različite psihosocijalne teme kao što su dosada, društveno prihvatljivo ili socijalno neodgovorno ponašanje, ali i depresija i  drugi problemi mentalnog zdravlja. Susrećemo se i sa temama seksualnosti, diskriminacije, a ponekad se  traže i određene informacije o Dječijoj liniji ili bilo čemu drugom što ih u tom trenutku interesuje“, navodi Josipović.

Zbog čega se djeca javljaju  

Kada djeca ukažu dovoljno svog povjerenja SOS liniji i upuste se u  savjetodavne razgovore, onda se iskristališu i teme i problemi koji su karakteristični za određeni uzrast. Josipović kaže da se mlađa djeca češće javljaju sa problemima među vršnjacima.

„Ti problemi im predstavljaju teškoće na putu odrastanja, u shvatanju i izgradnji socijalnih odnosa, posebno izazovnim u današnjem društvenom kontekstu kojim dominiraju društvene mreže. Kod starijih adolescenata češće srećemo  teme vezane za  taj razvojni period, koji sa sobom može nositi  i ozbiljnije psihološke teškoće“, kaže Josipović.

Za pomoć zovu i desetogodišnjaci

„Anonimnost Dječje linije, kao jedan od četiri osnovna principa na kojima počiva, ograničava  mogućnost da u svakom pozivu odredimo tačnu uzrasnu granicu, ali možemo reći da smo ponekad imali i radoznale pozive djece od  pet-šest  godina“, navodi Josipović i dodaje da, ako se govori o ozbiljnijim pozivima, moglo bi se reći da je donja granica negdje oko 10 godina.

Osvrćući se na period pandemije koronavirusa rekla je da je u početku bilo više poziva u kojima su djeca izražavala neizvjesnost i pojačan strah od nepoznatog.

„Kako je pandemija odmicala  u razgovorima se manje isticala tema straha, a više  su se pominjale teškoće u praćenju onlajn nastave, kao i dosada i nesnalaženje u strukturisanju slobodnog vremena kod djece. Bilo je i poziva u kojima su se djeca žalila na nesnalaženje u praćenju onlajn nastave, najčešće ukazujući na nemogućnost da dobiju dovoljno objašnjenja za dio gradiva koji teže savladavaju, teškoće u postizanju zadatih rokova, smanjene mogućnosti za  komunikaciju i interakciju sa nastavnicima, postojanje sumnje u autentičnost dječijih radova bez prepisivanja i slično“, rekla je Josipović.

Navodi da sada, kad je pandemija u svom punom zamahu iza nas i kada je taj virus i sve što on sa sobom nosi postao sastavni dio života sa mnogo više informacija i saznanja, više se ne doživljava kao velika prijetnja i prepreka, te prestaje biti goruća tema.

„To je, takođe,  jedan značajan indikator koliko se dječje teme mogu odnositi i  na ono što se  u tom trenutku, ili dužem periodu, situaciono kod djece može nametnuti kao nepoznanica, izazvati strah, strepnju i mnoga pitanja“, ističe psihološkinja.

Josipović potvrđuje da se ista djeca često javljaju i više puta. Savjetnici nerijetko, kako je kazala, dobijaju povratnu informaciju od same djece koja zovu više puta da im razgovori pomažu i da vole pozivati Dječju liniju.

Povjerenje se gradi

Odgovarajući na pitanje koliko teško djeca tiču povjerenje u razgovoru sa savjetnicima, Josipović ističe da treba imati u vidu da je

svako dijete individua i ima autentičan doživljaj sebe i drugoga.

“Ono što je bitno jeste da kada djeca osjete da je sve što kažu sa druge strane prihvaćeno, da ih neko aktivno sluša, čuje i pomaže da lakše prepoznaju sopstvena osjećanja, misli, te da im pruža podršku da pokrenu sopstvene snage koje im mogu olakšati trenutne teškoće, osjećaj povjerenja se razvija. Osim toga, brojnim testirajućim  pozivima, djeca ispituju rad linije uvjeravajući se na taj način u njene osnovne postulate – da je besplatna, anonimna, povjerljiva i lako dostupna pozivom na broj 116 111”, objašnjava Josipović.

Ističe da je Izuzetno važan faktor povjerenja i činjenica da su savjetnici na SOS telefonu za djecu i mlade  stručni profesionalci. “Njihovo bazično visoko obrazovanje je iz oblasti pomažućih profesija (psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici, profesori…), a pored toga prošli su i veoma zahtjevan specijalizovani program obuke za rad na savjetodavnom telefonu za djecu i mlade, koji se zasniva na vještinama komunikacije sa djecom. Ovaj program obuke predstavlja međunarodni standard kvaliteta rada dječjih linija”, kazala je Josipović.

Važna podrška

Ona je podsjetila da Nacionalna SOS dječja linija postoji već skoro četiri godine i uspostavljena je kao usluga Dječjeg doma Mladost iz Bijele, u saradnji sa resornim Ministarstvom i uz podršku UNICEF-a.

„Linija je uspostavljena kao važan servis savjetodavne podrške namijenjen djeci i mladima u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja , kao i  za prevenciju i zaštitu djece od svih oblika nasilja. Imperativ u radu Dječje linije, od samih njenih početaka do danas, jeste  konstantno unapređenje kvaliteta rada. U tome nam je od velike pomoći predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori. Uz njihovu podršku i finansiranjem od strane EU kroz Regionalni program za ublažavanje uticaja pandemije COVID-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, već dvije godine vodimo aktivnu promotivnu kampanju i projektne aktivnosti jačanja kapaciteta Dječje linije“, naglasila je Josipović.

Promocija za dobrobit sve djece

Tim SOS linije smatra da je veoma važno da informacija o postojanju ovog servisa dođe do što više djece u Crnoj Gori.

„Zato pozivamo sve društvene aktere da  daju svoj doprinos  i pomognu u promovisanju našeg SOS telefona za djecu i mlade, u cilju što veće dobrobiti sve naše djece“, poručuju iz SOS linije, čiji će savjetodavni kapaciteti uskoro biti povećani, pa će umjesto 12 obučenih savjetnika imati 22.

Time će, kako ističu, biti u mogućnosti da odgovori na rastuće potrebe djece i mladih.

Novi savjetnici upravo prolaze specijalizovani program obuke za telefonsko savjetovanje, koji je bazično kreiran u Velikoj Britaniji i predstavlja međunarodni standard kvaliteta rada svih dječjih linija, a akreditovan je u Crnoj Gori.

Predstavljanje socijalnih servisa koji su dostupni u Crnoj Gori dio je projekta Programi podrške porodicama u krizi, koje udruženje Roditelji sprovodi uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.