Prethodni rezultati PISA testiranja pokazali su da je u Crnoj Gori gotovo svaki drugi učenik funkcionalno neopismenjen. Prema riječima psihološkinje Zorice Minić iz Ispitnog centra Crne Gore, ne očekuje se da će na ovogodišnjem testiranju, koje je u toku, naši đaci pokazati bolje rezultate.

“Ne znači da naši đaci ne znaju čitati i pisati, to znaju. To znači, po mjerilima PISA testiranja, da će ta djeca vjerovatno imati probleme pri daljem školovanju i zapošljavanju i da će samo društvo imati izazove sa tom populacijom”, kazala je Minić, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti.

PISA testiranje petnaestogodišnjaka počelo je prije nekoliko dana, a u njemu učestvuju 6.342 učenika, od kojih je 148 u osnovnim, a 6.194 u srednjim školama. U prethodnim ciklusima, Crna Gora je bila  uglavnom u posljednjem dijelu tabele.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine. Uključuje ključne školske predmete – čitanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost učenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promišljaju i angažuju se u tumačenju pisanih tekstova. Matematička – kao sposobnost učenika da formulišu, koriste i tumače matematiku u različitim kontekstima. Naučna pismenost definiše se kao sposobnost angažovanja u naučnim pitanjima i sa naučnim idejama kao građanina koji kritički promišlja.

Minić navodi da je svrha PISA testiranja mnogo veća nego što mislimo.

“Ovim testiranjem ne mjeri se realizacija programa, već funkcionalnost znanja, koliko ga djeca mogu iskoristiti za rešavanje nekih izazova i problema u životu. Niko vas na poslu neće pitati da mu ispričate lekciju, nego morate znati gdje ćete pronaći informaciju, odvojiti koja je suštinska, naći argumente”, objasnila je ona.

U PISA testiranju ima šest nivoa, a naš sistem je ranije ocijenjen dvojkom.

“Imamo i onih koji su na petom i šestom niovu, to je jedan do dva odsto i to su oni od kojih se očekuje da doprinesu razvoju društva i koji će voditi naš sistem“, rekla je Minić, dodajući da je ne očekuje promjene ni na ovogodišnjem testiranju, jer za njih, kako kaže, treba vremena.

Prema mišljenju Olivere Leković iz NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore, česte promjene načina rada − od onlajn, preko rada u dvije grupe, do skraćenih časova na 30 minuta, neminovno su se negativno odrazile na motivaciju za učenjem, dužinu pažnje, radne navike, a samim tim i na nivo stečenih znanja, na funkcionalna znanja i vaspitne ishode.

„Strahujemo da će ovi problemi doći do izražaja posebno prilikom prelaska na više nivoe obrazovanja, tj. iz osnovne škole u srednju i iz srednje na fakultete, a kasnije i na radnu osposobljenost“, istakla je Leković u razgovoru za Prosvjetni rad.

Podsjetila je da su porazni rezultati svega toga zabilježeni još u julu 2020. prilikom polaganja prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu u Podgorici

„Od 102 kandidata njih 90 nije položilo prijemni ispit. Taj podatak posebno zabrinjava, jer znamo da su kandidati uglavnom Lučonoše. Vjerujemo da su se desili loši rezultati prijemnog ispita i zbog toga što usljed pojave COVID-19 i strogih mjera, nastavnici nijesu bili u mogućnosti da drže dodatne časove i tako bolje pripreme srednjoškolce za polaganje prijemnog ispita. Ove godine i Crna Gora učestvuje u PISA testiranju. Ne nadamo se da će loši rezultati od prijašnjih godina kad nije bilo pandemije, sad biti bolji.  Ali eto da ne prejudiciram, ukoliko budu bolji zaista će to biti prijatno iznenađenje“, rekla je Leković.

Kako je dodala, pošto je pandemija globalnih razmjera, moguće da će generalno biti lošiji rezultati  svih zemalja, a mi možda bar zadržimo rezultat prethodnih godina.

„Da budemo potpuno realni i iskreni, i prije pojave pandemije COVID -19 naši učenici su bili u grupi učenika zemalja koji najmanje borave u školi. Istraživanja su pokazala, ali i bez toga sami možemo primijetiti i zaključiti, da su direktno proporcionalni dužina boravka u školi i nivo znanja učenika. Ovo sve ide u prilog tvrdnji da naš obrazovni sistem trpi dugogodišnje probleme koji su se pojavom COVID-19 samo usložili i iskristalisali. Neminovno sve ovo je dovelo do toga da imamo generacije sa nižim funkcionalnim znanjima, generacije koje nijesu dovoljno osposobljenje za buduća zanimanja“, istakla je Leković.