U porastu broj predškolaca kojima je potrebna pomoć logopeda

Broj djece sa teškoćama usvajanja školskog gradiva, problemima sa pažnjom, koncentacijom, ponašanjem, čitanjem, pisanjem i opismenjavanjem sve je veći. Logopedica barskog Doma zdravlja Milica Vuković Mijailović ističe da se prilikom logopedskog pregleda predškolaca nerijetko detektuju nedograđen jezički sistem, kasno progovaranje, kašnjenje u motoričkom i socio-emocionalnom razvoju i niz drugih riziko faktora na koje se nije obratila dovoljna pažnja u periodu kada stimulacija daje najbolje rezultate, a to su prve tri godine života.

Ona je u razgovoru za Primorski portal navela da je korisno apelovati na roditelje da se na vrijeme jave na logopedsku procjenu i tretman kako bi se prevenirale sekundarne posljedice na psihofiziološki razvoj djeteta u školskoj dobi. U tom uzrastu, kaže Vuković Mijailović, do tada često diskretne i netretirane smetnje daju svoje posljedice.

„To se ogledakroz porast djece sa teškoćama usvajanja školskog gradiva, probleme sa pažnjom, koncentacijom, ponašanjem, čitanjem, pisanjem, opismenjavanjem generalno”, rekla je Vuković Mijailović.

Prema procjenama, kašnjenje u razvoju govora i jezika, učenju, ponašanju i socio-emocionalnom razvoju pogađa jedno od šestoro djece. Prema riječima logopedice, ako se pedijatri oslone samo na kliničku procjenu ne otkrije se 70 odsto kašnjenja u razvoju.

Poteškoće se mogu prevenirati

Polazak u školu veliki je događaj za dijete i cijelu porodicu. To je, kako kaže Vuković Mijailović, prvi veliki korak u kome se potvrđuju sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i vaspitanje. Uoči polaska u školu, prvo se vrši provjera djetetovih sposobnosti – emocionalnih, socijalnih, intelektualnih i drugih, a ništa manje važne nijesu komunikativna i jezička spremnost predškolca.

“Djeca brzo i lako uče kroz pokret, igru, ritam, slikovne materijale, strip priče, grafomotoričke vježbe i radne listove primjerene dobi, pa i pripreme za školu treba da se baziraju na tom principu rada. U dobi između 5. i 6. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjer pisanja s lijeva na desno i odozgo-dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu, opaža prvi i poslednji glas u riječima. Između 6. i 7. god dijete razvija glasovnu analizu i sintezu, odnosno postaje svjesno glasova u riječima, bilo da riječi raščlanjuje na glasove, ili pojedinačne sintetiše u riječ“, objašnjava Vuković Mijailović.

Testiranjem predškolskog djeteta dobija se uvid u njegovu spremnost savladavanja izazova koje pred njega stavlja škola. Vuković Mijailović ističe da određenim vještinama možemo preduprijediti kasnije teškoće.

„Postoji niz vještina i preduslova koji utiču na procese usvajanja čitanja, pisanja i opismenjavanja bez većih teškoća, to su slušna pažnja, vizuelna percepcija, vizuelna i slušno-govorna memorija, sukcesivne funkcije (praćenje slijeda u vremenu i prostoru), vizomotorna koordinacija, prostorna orjentacija, grafomotorika i jezička kompetencija. Upravo kroz rad na ovim vještinama možemo preduprijediti kasnije teškoće“, precizira Vuković Mijailović.

Djecu koja mogu razviti teškoće u školi moguće je prepoznati već u vrtiću ili u predškolskom uzrastu.

„Takva djeca obično ne artikulišu pravilno mnogo glasova, ne diskriminišu glasove, teško razumiju rimu, nijesu zainteresovani za crtanje, nepravilno drže olovku, crtaju nezreliji i lošiji crtež u odnosu na vršnjake, pišu slova kao u ogledalu, teško pamte pjesmicu, imaju siromašan rječnik, jednostavnu strukturu rečenice, neadekvatnu usmjerenu pažnju, neprilagođeno ponašanje, nedovoljno razvijen ekspresivni i receptivni govor“, navodi Vuković Mijailović.

Ona ukazuješta to dijete treba da savlada uoči polaska u školu.

“Dijete pred polazak u školu treba pravilno da izgovara sve glasove, da se gramatički pravilno izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, predloge, rod, broj i padež pravilno u upotrebi), da zna verbalno definisati pojmove, u definiciji opisuje npr .čemu neki predmet služi, od čega je napravljen, u čemu su neke stvari, pojave ili bića slični, a po čemu se razlikuju, zna da prepriča događaj u pravilnom slijedu – uvod, tok, završetak. Zna opšte pojmove o sebi i drugima, imena i zanimanja ukućana, ima bogat fond riječi, lateralizovanost adekvatnu – lijevo i desno na sebi i drugima,  i niz drugih vještina”, navodi Vuković Mijailović.

Topla roditeljska riječ da zamijeni virtuelni svijet

Važno je napomenuti da svako dijete ima svoj tempo razvoja i da se njihova individualnost i integritet moraju poštovati. Ali, važno je, dodaje ona, i imati osviješćene roditelje spremne da se aktivno bave svojom djecom, da podstaknu njihov razvoj, da živa, topla, roditeljska riječ zamijeni imaginarni virtuelni svijet igrica i crtanih filmova kojima su mališani prekomjerno izloženi.

„Zabrinjava porast broja djece u logopedskoj ordinaciji, a ohrabruje me vjera u zdrav razum roditelja  za dalje da ovakve i slične tekstove prihvate kao preporuke koje idu samo na korist njihovoj djeci. Sve nedoumice, brige, roditeljske strepnje koje se tiču govorno-jezičkog razvoja vaših mališana na svakom uzrastu možete proraditi na konsulatciji sa logopedom ustanove koji nakon procjene predlažu dalji tok tretmana”, zaključila je logoped Milica Vuković Mijailović.

Izvor: primorski.me

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply