Od početka godine do danas u Crnoj Gori je usvojeno samo troje djece, a trenutno se na spisku potencijalnih usvojitelja kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja nalazi 25 parova. Istovremeno, u Dječijem domu Mladost u Bijeloj smješteno je 80 mališana, ali u većini slučajeva nema uslova za njihovo usvajanje.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja navode da je posljednjih godina smanjen broj djece koja se izdvajaju iz porodica, a samim tim i broj djece slobodne za usvojenje. Rezultat toga je, kako su istakli za portal Roditelji.me, da se u toku godine realizuje relativno mali broj usvojenja.

Sa druge strane, i pored ogromne podrške hraniteljskim programima, na osnovu podataka iz Dječijeg doma Mladost iz prethodnog perioda, broj djece koja su tamo smještena, ipak je u porastu. U aprilu prošle godine ih je bilo 97, a 2019. godine 68.

Podrška biološkim porodicama

“Do sada je u 2021. godini usvojeno troje djece. Među usvojenjima koja su zaključena ove godine nije bilo inostranih. U JU Dječjem domu Mladost u Bijeloj trenutno je na rezidencionalnom smještaju 80 djece i taj broj se nije mijenjao u odnosu na prošlu godinu. Posljednjih godina zahvaljujući intezivnoj podršci koja se pruža biološkim porodicama, smanjen je broj djece koja se izdvajaju iz porodica, a samim tim i broj djece slobodne za usvojenje. Rezultat toga je da se u toku godine realizuje relativno mali broj usvojenja. U prosjeku se godišnje usvoji troje djece, dok se na našoj evidenciji nalazi veliki broj usvojitelja, kako naših državljana, tako i inostranih”, istakli su iz Direkcije za zaštitu djece i mladih Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Prema informacijama iz tog Vladinog resora, u Crnoj Gori je trenutno 362 djece smješteno na standardnom porodičnom smještaju – hraniteljstvu i šestoro djece na hraniteljstvu uz intenzivnu ili dodatnu podrsku.

Čekanje usvojitelja

Jedan od parova koji je odlučio da se usvajanjem djeteta ostvari u ulozi roditelja, a nalazi se na spisku potencijalnih usvojitelja, ušao je u tu priču u septembru prošle godine. Tada su, kako kažu, prvi put otišli u Centar za socijalni rad, gdje su dobili sve potrebne informacije i krenuli u procedure. Prikupljanje dokumentacije nije im predstavljalo problem, jer su kako kažu, u svim institucijama nailazili na podršku, pomoć i brzu reakciju čim bi rekli zbog čega im je to potrebno.

“Kada smo prikupili dokumentaciju, imali smo razgovore sa socijalim radnikom. Upoznao nas je sa svim što je trebalo, dolazili su da vide kuću i uslove u kojima živimo. Zatim smo išli i na radionice i to iskustvo nam je bilo veoma dragocjeno. Taj vid obuke bio je veoma koristan i otvorio nam je neke nove vidike”, smatra ovaj par sa sjevera Crne Gore.

Uslijedila je procjena socijalnog radnika i kao budući usvojitelji dobili su sve pozitivne ocjene. Ističu da su zadovoljni postupkom koji je odrađen u njihovom gradu, ali smatraju da stvari sporije funkcionišu na višem nivou.

“Sa institucijama u našem gradu sam zadovoljna ali sporo ide u Ministarstvu. U martu smo dobili odgovor da smo u registru potencijalnih usvojitelja 36. po redu. To je veliki spisak, ali postoji i veliki broj djece u domu. Smatram da bi veliki broj njih mogao biti usvojen i da bi za njih bilo bolje da dobiju novu porodicu nego da godinama borave u domu u iščekivanju da će ih se biološki roditelji sjetiti s vremena na vrijeme”, smatraju naši sagovornici.

Procedura

Postupak usvojenja u Crnoj Gori regulisan je Porodičnim zakonom Crne Gore. Iz MFSS-a pojašnjavaju da se, u skladu sa odredbama zakona, usvojenje zasniva odlukom organa starateljstva, a u Crnoj Gori su to centri za socijalni rad, koji su u nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta. Zainteresovani parovi započinju proceduru podnošenjem zahtjeva mjesno nadležnom Centru za socijalni rad, odnosno Centru za socijalni rad opštine na čijoj teritoriji žive. U Ministarstvu finansija i socijalnog staranja nalazi se centralna evidencija potencijalnih usvojitelja.

Iako se na spisku potencijalnih usvojitelja prema podacima Ministarstva trenutno nalazi 25 parova, veći je broj onih koji su započeli proceduru.

“Evidenciju o broj onih koju su započeli proceduru, odnosno onih koji su tek ušli u postupak procjene vode matični centri za socijalni rad, a tek nakon što se utvrdi da ispunjavaju sve potrebne uslove njihova imena se registruju u bazi podataka koju vodi Ministarstvo. Trenutno se na listi potencijalnih usvojitelja nalazi 25 parova”, naveli su iz Ministarstva.

Sporna roditeljska prava

Prema mišljenju ovog para iz jedne sjeverne crnogorske opštine, potencijalni usvojitelji su na neki način u nezavidnom položaju, a među njima ima i onih koji pet godina čekaju da usvoje dijete.

“Treba u sistemu promjeniti neke stvari. Ako bi se to postiglo, učinili bi dobro prvenstveno djeci, a potom i svima nama koji želimo da im pružimo dom. Roditeljima koji daju dijete u dom, ako za 12 mjeseci ne pokažu interesovanje za njega, treba oduzeti roditeljska prava i odobriti usvajanje”, smatraju oni.

Usvojenje nije uvijek najbolji oblik zaštite

Da djeca koja trenutno borave u Domu Mladost u Bijeloj nemaju uslova da budu usvojena, jer se njihovi biološki roditelji nijesu odrekli svojih prava, niti su ih lišeni intervencijom nadležnih organa starateljstva, potvrđuju i iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

“Roditelji djece koja borave u Dječjem domu Mladost u Bijeloj u najvećem broju nijesu lišeni roditeljskog prava i njihova djeca nijesu data na usvojenje iz razloga  što se za to nijesu stekli zakonski uslovi i što ne postoji procjena da je za tu djecu usvojenje najbolji oblik zaštite”, naglasili su iz Ministarstva.

Dodaju da se Porodičnim zakonom Crne Gore uređuje postupak zaštite prava i dobrobiti djeteta, a definisane su i mjere koje se preduzimaju u slučajevima kada su prava i interesi ugroženi. 

“Organi pravosuđa, medicinske, obrazovne i druge ustanove, nevladine organizacije i građani dužni su da obavijeste organ starateljstva čim saznaju da roditelj nije u mogućnosti da vrši roditeljsko pravo i kada zanemaruje potrebe djeteta. Organ starateljstva dužan je odmah po prijemu obavještenja da ispita slučaj i preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. Kada se otkrije neki od oblika ugroženog razvoja djeteta u porodici, nadležni Centar za socijalni rad ima na raspolaganju više mjera”, kazali su u Ministarstvu.

Početna mjera je, dodaju, da Centar upozori roditelje na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pruža pomoć i podršku roditeljima u cilju pravilnog odgoja. Može ih uputiti i da se sami ili sa djetetom obrate određenom savjetovalištu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi.

“Centar za socijalni rad može uvesti mjeru stalnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, ali i pokrenuti postupke izdvajanja djeteta iz porodice ili kod nadležnog suda pokrenuti postupke ograničenja ili lišenja roditeljskog prava. Navedene postupke centar pokreće samo ukoliko to zahtijevaju najbolji interesi djeteta”, objasnili su iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.