Zanimljivi sadržaji i aktivnosti za djecu udaljili bi ih od alkohola

Rigoroznija kaznena politika i više mogućnosti koje bi društvo trebalo da pruži mladima da ispune slobodno vrijeme neka su od rješenja koja bi mogla smanjiti broj maloljetnika koji konzumiraju alkoholna pića. U tome su saglasni i ljekari, ali i inspektori zaduženi za kontrole u ugostiteljskim objektima, gdje se, uprkos zabrani, maloljetnicima i dalje služi alkohol .

Podaci  ESPAD istraživanja, u kojem je pretprošle godine učestvovala i Crna Gora, pokazali su da se svaki četvrti učenik bar jednom opio do svoje 16. godine.

Gostujući u Roditeljskom kutku Boja jutra na TV Vijesti, dječiji psihijatar dr Ivan Krgović je kazao da bi dobra praksa Islanda, koja se trenutno primjenjuje u čak 37 zemalja, mogla biti način da se ovaj problem iskorijeni ili smanji i u Crnoj Gori. U toj zemlji je snažna sistemska podrška i organizovanje aktivnosti za mladih na svim nivoima rezultiralo drastičnim smanjenjem broja maloljetnika koji konzumiraju alkohol.

„Za mozak adolescenta je tipično da se prvo razviju svi oni nagoni i jake emocije koje dovode do preispitivanja normi koje im postavljaju roditelji i društvo. Tek poslije se razvija onaj dio mozda kojim mladi uspostavljaju kontrolu. Imaju jak motor, a slabe kočnice. Ako im ne stvorimo drugačije uslove i ostavimo ih bez mogućnosti dešava se upravo ovo“, ističe Krgović, dodajući da i sprovođenje kontrola mora da bude revnosno i oštro i ne smije biti selektivno.

Praksa Islanda

Prema njegovim riječima, nekadašnji sistem tradicionalnog društva, popušta od devedesetih godina. Razvoj ljudskih prava je sve veći, ali je sve to, smatra Krgović, ostavilo i jedan prazan prostor i adolescenti ne znaju kako da iskoriste ta prava.

„Tu moramo mi da im pomognemo. Najbolji primjer i za situaciju i za mjere koje su primijenjene je Island. Tamo je zabilježen porast alkoholizma i upotrebe drugih psihoaktivnih supstanci u ogromnom procentu, većem nego i kod nas. Imali su čak 46 odsto maloljetnika koji su u zadnjih 30 dana bili u akutnom alkoholisanom stanju. Kada su ušli u zajednicu, ozbiljnim pristupom svih stručnjaka ustanovili su da su, ako imaju puno slobodnog vremena a nemaju organizovane aktivnosti, djeca sklona da se okrenu zloupotrebi psihoaktivnih supstanci“, kazao je Krgović.

Sve mjere se, pojašnjava on, sprovode sistemski, ali i na nivou zajednice. Mladima je pružen prostor za razne aktivnosti, a uvedene su i represivne mjere. Tako su na Islandu izlasci mladih ograničeni do 22 sata zimi, a ljeti do ponoći, a osim toga granica za prodaju alkohola pomjerena je na uzrast od 20 godina.

„Naročito su se, uz podršku stručnjaka, povezali roditelji djece koja se druže. U školama su formirane i po tri fudbalske ekipe, mogao se uključiti bilo ko od djece, organizovali su takmičenja… Nijesu dozvolili da se izošte ni djeca lošijeg imovinskog stanja, davali su im stipendije kako bi mogli da se uključe u aktivnosti. Uz sve te mjere, Island je sa 46 posto došao na svega 5 odsto maloljetnika koji koriste alkohol“, navodi Krgović.

Čak 77 odsto djece probalo alkohol

Dr Ljiljana Golubović iz Instituta za javno zdravlje podsjetila je na rezultate Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama – ESPAD, u kojem je 2019. godine ulestvovala i Crna Gora. Riječ je o standardiziranom evropskom istraživanju, najvećem na svijetu koje se bavi konzumiranjem alkohola i droga među mladima, a rezultati posljednjeg objavlljeni su prošle godine.  

„U Crnoj Gori je istraživanje rađeno među svim đacima prvih razreda srednjih škola. Od ukupnog broja anketiranih 77 posto je izjavilo da je bar jednom u životu probalo neko alkoholno piće. Više od 60 posto je konzumiralo alkohol u periodu od posljednjih 12 mjeseci, a skoro 40 posto u prethodnih 30 dana. Ova istraživanja se rade na četiri godine, jer se smatra da bi se na osnovu rezultata u međuvremenu moglo odraditi nešto što bi dovelo ako ne do zaustavljanja, makar do smanjenja rizičnih ponašanja mladih“, rekla je Golubović.

Istakla je da su alarmantni i podaci da je 38 odsto djece izjavilo da je probalo alkohol u uzrastu od 13 godina ili još ranije, a 15 posto od 14 godina. Svaki peti učenik je konzumirao alkohol sa 15 godina. Svaki četvrti učenik je izjavio da se opio bar jednom do 16. godine.

Važna blagovremena reakcija

Golubović ističe da konzumiranje alkohola kod mladih neće uvijek rezultirati alkoholizmom.

„Zavisnost dolazi tek nakon desetak godina od prekomjerne i učestale konzumacije alkohola i zbog toga je veoma važno da se na upotrebu alkohola kod mladih reaguje blagovremeno i da se pomogne djeci da riješe svoje probleme. Mlade ljude treba osnažiti i omogućiti im da učestvuju u aktivnostima izazovnijim sadržajima koji će moći da zadovolje njihove razvojne potrebe i interese i na taj način da donose prave odluke i da prave prave izbore“, navela je Golubović.

Kako je dodala, kod upotrebe alkohola kod mladih su posebno važni obrasci opijanja, posebno onaj koji se odnosi na ispijanje pet ili više pića u jednoj prilici, odnosnoi prilikom samo jednog izlaska.

„Taj obrazac je značajan sa dva aspekta – prvo zato što je to kod mladih izuzetno opasno i vodi do oštećenja mozga, odnosno moždanih funkcija koje su kod mlade osobe još uvijek u razvoju. Drugi aspekt nam ukazuje na jasnu namjeru mlade osobe da želi da se napije i da u što kraćem vremenskom periodu osjeti sve efekte alkohola na izmjenu stanja svijesti. Istraživanje je pokazalo da je skoro 30 odsto učenika konzumiralo alkohol po ovom obrascu do svoje 16. godine“, naglasila je Golubović.  

Zbog točenja alkohola maloljetnicima šest kazni

Prema riječima inspektora za turizam Miljana Lalovića, u čijoj nadležnosti je zabrana usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima, na području Glavnog grada evidentirano je da se takve mjere najčešće krše u desetak ugostiteljskih objekata, koji se nalaze u centru, siti kvartu i dijelu grada Preko Morače. U minulom periodu, inspektori za turizam i ugostiteljstvo Komunalne inspekcije Glavnog grada, izrekli su ukupno šest prekršajnih naloga – po tri za pravna lica u iznosu od 2000 eura i isto toliko kazni u iznosu od po 200 eura je izrečeno za odgovorna lica. Iako nije precizirao za koji period je izrečeno tihb šest sankcija, Lalović je naveo da zbog epidemiološke situacije i online nastave, do prije mjesec dana u Podgorici nijesu imali masovnija okupljanja maloljetnika u kafićima.

Kaznena politika bi, ističe Lalović, sigurno mogla da doživi određene izmjene.

„U prethodnom periodu u korodinaciji sa Upravom policije prije svega sa Odjeljenjem za javni red i mir i inspektorima za maloljetnike, mi smo sprovodili u kontinuitetu kontrole, kako prijepodne, tako i u večernjim satima. U prijepodnevnim satima kontrole smo sprovodili u objektima lociranim blizu škola, dok je uveče to bio slučaj sa noćnim klubovima i barovima“, naveo je Lalović, uz ocjenu da problem točenja alkohola maloljetnim licima prevazilazi djelovanje Komunalne inspekcije i Uprave policije.

Smatra da bi u rješavanje tog problema trebalo više da se angažuju i drugi društveni subjekti, a ključna je, smatra on, uloga roditelja.

Izvor: TV Vijesti

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply