Utiske o učenicima pišu pod pritiskom roditelja

Od septembra prošle godine nastavnici osnovnih škola su u obavezi da prate, odnosno da bilježe u dnevnike posebno izražene sklonosti kod đaka poput umjetničkih, fizičkih, numeričkih… Oni, ipak, različito pristupaju tome, jer, kako kažu pojedini direktori, ne žele da se zamjeraju roditeljima, pa ne zapisuju realno stanje.

Ova novina je zamišljena da nastavnici na polugodištu daju zapažanja o talentima koje primijete kod đaka, a u prvim razredima se to ispisuje u svjedočanstvu. Na ovaj način se pomaže roditeljima da odrede kuda treba da usmjeravaju dijete u daljim fazama školovanja.

Bilo je nastavnika koji nijesu bili naročito zadovoljni uvođenjem dodatne obaveze.

“Neki su to doživjeli kao dodatno opterećenje u realizaciji radnih obaveza, ali su naše analize ukupnih povratnih informacija iz osnovnih škola pokazale da je većina prepoznala važnost popunjavanja ove rubrike za praćenje cjelokupnog razvoja učenika i kao mogućnost pružanja adekvatnih informacija roditeljima o socijalno-emocionalnom napredovanju njihove djece”, kazao je Radoje Novović iz Zavoda za školstvo.

Zamisao Zavoda je dobra, ali direktor Osnovne škole ,,Dobrislav Đedo Perunović“ u Bogetićima, u Nikšiću, mr Novica Gardašević smatra da to nije naišlo na dobro razumijevanje niti kod nastavnika, niti kod roditelja. Nastavnici se, kaže on, plaše i pod pritiskom roditelja ne napišu sve ono što je stvarna slika.

“Bojim se da to neće zaživjeti u onoj mjeri u kojoj je zamišljeno. U Finskoj, na primjer nastavnik napiše za učenika baš onako kako jeste i on je prijatelj tom učeniku, ali mi to ne volimo”, kaže Gardašević.

Dodaje da nastavnici uvijek prave blaže forme koje će zadovoljiti i učenika i nastavnika i roditelja i neće ih dovesti u neku nelagodnu situaciju, te da to čine u većini škola.

“Onda se tu dolazi do prikrivene slike o talentu učenika. Svi mi rado napišemo da je dijete talentovano za neku umjetnost ako je vrijedno, marljivo, međutim, činjenica je i da sva djeca nijesu takva. Treba i za onu djecu koja pokazuju afinitet prema nečemu drugom isto napisati. Svi bismo voljeli da nam djeca budu doktori, naučnici, uspješni privrednici, ali praksa i život donose nešto drugo. Ako nastavnik primjeti da dijete nema sklonosti ni prema muzici, sportu ili jeziku, a ovamo kada radimo neku radionicu, bazar, bude izuzetno, zašto to ne pokazati i pomoći mu”, rekao je on.

Zar je, ističe direktor nikšićke škole, strašno da učenik dobije zapažanje od nastavnika da nema dovoljan nivo koncentracije na času, da ga interesuju druge stvari za vrijeme časa, da je živahnije, ne pokazuje talenat prema umjetnosti…

“Obično se dešava da nastavnici, pouzdano to mogu reći, ne želeći nikoga da kritikujem, od škole do škole se dogovaraju, kako si to ti radio i onda kažu – e, pa možda bih i ja te tvoje riječi mogao da primijenim… I onda se to nekako uopšteno uobliči. Na primjer napišu da učenik pokazuje interesovanje prema školi, uredan je, marljiv, a za onog drugog, koji nije tako dobar napišu – uglavnom je marljiv… Samo su te neke finese koje neće naljutiti roditelja”, rekao je Gardašević.

Roditelji će, navodi on, prihvatiti da je njegovo dijete ima dovoljan uspjeh, ne idu mu neki predmeti poput matematike, ali neće dozvoliti da nastavnik upiše tu kvalifikaciju jer dijete nije redovno, ne prati nastavu, priča na času, ometa čas, ne voli da piše…

“Društvo smo u tranziciji i puno novina donosimo naglo i brzo. Opteretili smo nastavnike, toliko toga je uvedeno. Nastavnici sve ispoštuju u granicima mogućeg, a to moguće je iskreno rečeno površno”, kaže Gardašević.

Direktorica podgoričke OŠ Oktoih Mirjana Radulović kaže da kroz kontinuirano praćenje i prikupljanje podataka od nastavnika i pedagoško-psihološke službe, učenici se ohrabruju i motivišu za učešće u aktivnostima u cilju podsticanja talenata.

“Ova zapažanja, takođe, mogu da posluže kao uvid i ostalim nastavnicima za šta je to neko dijete nadareno, kako se odnosi prema obavezama, da li uvažava prava i osjećanja drugih, u kojim oblastima se bolje snalazi. U skladu sa tim kod učenika jačamo samopouzdanje, motivišemo ih i utičemo na cjelokupni razvoj ličnosti”, navodi ona.

Kaže da evidentiraju kod đaka zainteresovanost za učenje, poštovanje školskih pravila, odgovornost prema obavezama, izražavanje i kontrolu vlastitih osjećanja, reagovanje na različitost među djecom i odraslima, spremnost na saradnju, nadarenost za određene oblasti.

“Neko dijete može biti nadareno za više oblasti, pa kontinuiranim praćenjem i procjenjivanjem, može se usmjeriti i podstaći da se iskaže u onoj oblasti u kojoj je najbolje. Zabilješke koje se evidentiraju u osnovnoj školi, mogu biti od pomoći i kolegama u srednjim školama da lakše prepoznaju talente i podstaknu ih da učestvuju u određenim aktivnostima – školskim i vanškolskim, da se usavršavanju i napreduju”, navodi Radulović.

Gardašević kaže da bi ovo zaživjelo mora se napraviti partnerski odnos i rukovoditi se dobrim primjerima iz prakse zemalja Evrope.

“Oni su to uveli postepeno. Mi gledamo svi da nam je dijete dobro profilisano na način da će imati uspjeh 5,00, ali će sjutra to dijete možda vrlo loše da se snađe u životu. Ono je učilo samo ono da ponovi što je nastavnik rekao, ali život donosi nešto drugo. Više bih volio da moja kćerka sjutra bude odličan frizer, nego da završi neki fakultet koji joj neće donijeti hljeb”, smatra Gardašević.

Novović kaže da u doba koronavirusa nastavnici mnoge obaveze realizuju na otežan način.

“Nastavnici imaju dosta obaveza, moraju da rade sa dvije grupe učenika iz jednog odjeljenja ili da imaju redovnu nastavu i istovremeno online nastavu. Dodatno su opterećeni i nijesu u mogućnosti da na najbolji način upisuju u odjeljenjsku knjigu zapažanja o vladanju. U prva dva ciklusa oni su u neposrednom kontaktu sa učenicima i to mogu da urade, istina otežavajuće, ali kada je treći ciklus u pitanju, kada djeca nastavu prate preko digitalnih tehnologija, oni ne mogu na pravi način da zapažanja o vladanju učenika zapišu osim da unesu nepotpuna zapažanja, možda kada je riječ o odgovornosti, savjesnosti i posvećenosti učenika koji prate online nastavu”, objašnjava on.

Izvor: Pobjeda

Leave a Reply