Osnovnim sudovima u Crnoj Gori je u 2017. godini stiglo 20 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a u posljednje četiri godine ukupno 95. Od toga je samo tri zahtjeva odbijeno čime se, kako kaže direktorica Crnogorskog ženskog lobija (CŽL)  Aida Petrović, krše dječija prava.

Najviše zahtjeva za odobrenje sklapanja maloljetničkih brakova u posljednje četiri godine je bilo u Rožajama (21, od kojih su svi odobreni), zatim u Podgorici (19, dva su odbijena, a jedan je još u obradi), Bijelom Polju (11, jedan zahtjev je proslijeđen drugom nadležnom organu), Beranama (11, jedan je povučen) i u Plavu (11, svi odobreni).

U navedenom periodu zahtjeva za odobrenje maloljetničkih brakova nije bilo jedino na Žabljaku, dok je osnovnim sudovima na Cetinju, u Baru, Herceg Novom i Kolašinu u protekle četiri godine stigao samo po jedan ovakav zahtjev.

Podnosioci zahtjeva su, prema ovim podacima, najčešće imali 16 i 17 godina, a kao glavni razlog za sklapanje braka su navodili emotivnu vezanost i trudnoću.

Komentarišući ove podatke, izvršna direktorica CŽL Aida Petrović, na osnovu višegodišnjeg iskustva, tvrdi da se najčešće radi o pripadnicima romske i egipćanske (RE) populacije koji sklapaju ugovorene brakove, i da nije riječ o pojedinačnim slučajevima, već o pojavi.

“Ono što traje vjekovima neće biti moguće ublažiti lako i eliminisati brzo kao oblik svojevrsnog višestrukog nasilja nad djecom čija se elementarna dječija ljudska prava ne poštuju. Iz navedenih podataka za četiri godine zaključujem da su osnovni sudovi u Crnoj Gori imali 95 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a da su samo tri odbačena. Ne želeći da ocjenjujem ispravnost odluke sudova, ipak ne mogu da kao aktivistkinja na osnovu praktičnog rada (18 godina) i uvida situacije u romskim zajednicama ne izrazim zabrinutost zbog velikog broja odobrenih maloljetničkih brakova kod populacije RE”, istakla je Petrović za Dnevne novine.

Izvor: RTCG