Vršnjačko nasilje često nosi teške posljedice, prije svega za žrtvu, ali i po nasilnike i ukazuje na dublje probleme ne samo porodičnog već i društvenog okruženja u kojem djeca odrastaju, zbog čega je potrebno uključivanje svih institucija da se, prije svega, preventivno djeluje.

Sagovornici Pobjede saglasni su da je neophodan sistemski pristup, a iz Ministarstva prosvjete najavili su skore sastanke sa svim direktorima osnovnih i srednjih škola kako bi zajednički, kroz dijalog, došli do modela za prevenciju ove pojave.

Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić kazala je za Pobjedu da sistemski pristup u prevenciji vršnjačkog nasilja podrazumijeva uključivanje i drugih relevantnih sektora, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, policija, lokalna zajednica, nevladine organizacije.

Na planiranim sastancima sa upravama škola, pojasnila je ona, biće riječi i o eventualnom angažmanu školskog policajca, kao jedne od mjera prevencije.

“Programi prevencije vršnjačkog nasilja u školi veoma su važni, kao i stalno praćenje i procjenjivanje njihovog uticaja. Škola je ključno mjesto za rano prepoznavanje ovih problema i za preventivne, rane intervencije”, kazala je Lekić.

Sagovornica Pobjede je objasnila da osim potencijalne mjere policajca u školskom dvorištu, obrazovne ustanove, u odnosu na broj đaka, imaju pravo najednog pedagoga ili psihologa ili pravo da angažuju oba stručnjaka, što je, takođe, uslovljeno brojem djece.

“Upravo zbog važnosti ovog pitanja postoji i mogućnost da dvije ili više ustanova koje zajedno ispunjavaju uslove u pogledu broja učenika i koje se nalaze na teritoriji iste opštine, mogu imati jednog pedagoga ili psihologa dodala je Lekić. Poručila je da u Ministarstvu rade na strateškom i strukturnom suzbijanju pojave vršnjačkog nasilja, ali i da očekuju aspolutnu posvećenost vaspitno, obrazovnih ustanova. I to ne samo kroz dosljedno poštovanje procedura nakon što se nasilje eventualno dogodi, već i u dijelu prevencije, kroz učešće nastavnog kadra u obukama, te kontinuiranom radu sa djecom i uspostavljanjem jasnih pravila funkcionisanja škole”, naglasila je Lekić.

Pobjedi je iz Unije srednjoškolaca rečeno da u četiri škole, od njih 15, nije evidentirano nasilje, dok ostale nijesu dostavile te podatke, ali su navele da se uglavnom radi o verbalnom nasilju. Fizičko nasilje je, kako su istakli, zabilježeno u rijetkim slučajevima. Predsjednik Unije Jovan Bojović smatra ohrabrujućim što postoje škole koje su spremne da ulože napore kako bi dale doprinos u rješavanju ovog problema.

“Ne možemo reći da imamo škole koje nijesu zainteresovane za rješavanje pitanja vršnjačkog nasilja, već da nemaju jasnu sliku o tome koliko je zapravo ovaj problem sve zastupljeniji i koliko truda treba da se uloži da bismo se sa ovim problemom manje susrijetali”, ocijenio je on.

Prema podacima koje su dobili, pojedine škole u prevenciji vršnjačkog nasilja sprovode Vladin program zaštite od nasilja i diskrimacije, koji se realizuje kroz predavanja i radionice, dok u nekim školama postoje i timovi za zaštitu od nasilja, koji čine direktor, pedagog i nastavnik.

Bojović ističe da se iz odgovora koje su dobili zaključuje da škole nakon incidenta koji registruju problem pokušavaju da riješe dijalogom između sukobljenih učenika. U medijaciju su uključeni psiholozi ili pedagozi.

Izvor: CDM