Dojenje ipak nije precijenjeno

element_9_1c5e9a089356ad279ecd5d204b0bf33d-26-LWPsubmissionfor2013Prije nekoliko dana, u svjetskim medijima je odjeknula vijest o novoj studiji koja je dokazala da su prednosti dojenja (ili rizici hranjenja mliječnom formulom) precijenjene i brzinom munje proširila se internet portalima. Tema je obrađena vrlo površno i senzacionalistički, uz potpuni nedostatak razumijevanja i osnovnih informacija o dojenju i majčinom mlijeku.

Prenosimo osvrt na istraživanje ljekara koji se bave dojenjem i o njemu pišu na sajtu Breastfeeding medicine, koje je objavila i prevela hrvatska Roda.

Izvještaji o razlikama među (ne)dojenom braćom i sestrama su preuveličani

Svjetki ali i regionalni mediji prenijeli su posljednjih dana najnoviju analizu učinka dojenja na zdravlje djeteta u formi koja sugeriše da su neke prednosti dojenja preuveličane

Autori su istraživali procjene ponašanja djece koja su rođena između 1978. i 2006. Kada su upoređivali dojenu djecu i djecu hranjenu adaptiranim mlijekom, zaključili su da su dojena djeca zdravija i pametnija, na što su ukazivala i mnoga ranija istraživanja. Ali su se usredsredili na porodice u kojima su samo neka djeca bila dojena i zaključili da nema većih razlika u zdravlju djece, bez obzira jesu li bila dojena ili ne. Zato su autori zaključili da je porodica ta koja utiče na dugoročno zdravlje djeteta, a ne hranjenje u prvim mjesecima i da dojenje zapravo nije važno.

Najveća zamjerka ovom zaključku je što je istraživanje zanemarilo sve što se događalo u porodici prije nego što su djeca napunila četiri godine (istraživanjem su obuhvaćena djeca starija od 4 godine). Zanemarili su od ranije dobro utvrđenu povezanost infekcije uha, upale pluća, povraćanja i proliva s količinom majčinog mlijeka koju dijete popije. Jasne su biološke činjenice koje dokazuju ovu povezanost jer u adaptiranom mlijeku nema antitijela ni drugih imunih faktora kojih ima u majčinu mlijeku, a koji onemogućavaju bakterijama da se vežu na probavni trakt i disajni sistem odojčeta.

Adaptirano mlijeko kod nedonoščadi povećava rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa, komplikacije koja može ozbiljno da ugrozi njihov život. Sve je više pokazatelja koji dokazuju da hranjenje adaptiranim mlijekom povećava rizik od SIDS-a. Takođe, majke koje ne doje češće obolijevaju od raka dojke i jajnika, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i srčanog udara.
Ni jedna od ovih posljedica nije obuhvaćena pomenutim istraživanjem.

Autori su naglasili da su ih zanimale dugoročnije posljedice u djetinjstvu, ali se ta činjenica nekako izgubila prilikom medijskog prenošenja bombastične vijesti.

Postoje i drugi, manje primjetni problemi. Ovakav pristup je relativno nov, a pokušava riješiti stari problem. Mi zapravo želimo saznati sljedeće – ako isto dijete živi identičnim životom, ali je u jednom svemiru dojeno, a u drugom hranjeno adaptiranim mlijekom, bi li bilo razlike? S obzirom da nam paralelni svemir nije dostupan, ‘zlatni standard’ u postavljanju ovakvog pitanja je odrediti nasumične učesnike u istraživanju i vidjeti što će se dogoditi.

Problem je što većina roditelja ne bi pristala da hrani  dijete na određen način, u svrhu istraživanja. Takođe, nije etično nasumice izlagati ljude nečemu za što postoje dokazi da može biti štetno. Istraživači su ovaj problem pokušali da riješe tako što je nekim, nasumično odabranim porodicama, pružana pomoć u dojenju. Mana je to što postoje ‘prelazne’ porodice, odnosno, mnoge porodice kojima je pružana pomoć u dojenju iako bi svakako dojile, a mnoge su, uprkos pomoći, dohranjivale djecu adaptiranim mlijekom.

U istraživanjima u kojima istraživači samo sakupljaju podatke o hranjenju i kasnijim ishodima, problem je identifikovanje razlika među porodicama koje odluče da doje i uspiju u tome i onih koje odluče da ne doje ili u dojenju ne uspiju. U SAD-u su obrazovanost i primanja u uskoj vezi s dojenjem. Zato su se autori istraživanja usredsredili na situaciju unutar porodice  jer je pretpostavka da će primanja, obrazovanje i pristup zdravoj hrani biti slični. Jedina razlika među braćom i sestrama je bila u tome jesu li dojeni ili ne. Zapravo, ta  braća i sestre su trebalo da zauzmu svoj privatni paralelni svemir, samo što ipak nisu.

Važne su i pretpostavke autora istraživanja o životima braće i sestara.
Na primjer, autori tvrde da bi razlika između braće i sestara išla u prilog tome da je zdravije dijete dojeno. Ali, zapravo, veća je vjerovatnoća da će, na primjer, nedonošče biti dojeno ako je majka savjetovana o važnosti majčinog mlijeka, nego dijete rođeno u terminu, a kojem je brat ili sestra hranjen(a) adaptiranim mlijekom.

I druge su okolnosti mogle uticati na to je li dijete dojeno ili hranjeno adaptiranim mlijekom kao, na primjer, koje je dijete rođeno prvo, razlika u godinama među braćom i sestrama, promjene u zaposlenju roditelja, njihovom obrazovanju, kao i bračnom statusu. Ove se okolnosti nisu uopšte istraživale i ne mogu se ‘namjestiti’, kao što se ne mogu namjestiti ni razlike među porodicama iz ranijih istraživanja. Nešto je bilo drugačije u vrijeme kad se dijete rodilo što je uticalo na način na koji je hranjeno, ne dozvoljavajući mogućnost paralelnih svemira.

Pretpostavimo, kao eksperiment, da ono što smanjuje gojaznost kod djece, povećava koeficijent inteligencije i poboljšava školski uspjeh nije samo dojenje, već uslovi koji čine dojenje mogućim. Što to znači za politiku zdravstva? Ako je tajni sastojak ‘roditi se u porodici u kojoj je dojenje moguće’, tada je stvaranje uslova koji porodicama omogućavaju dojenje, naš najveći prioritet. Ostaje nam da se borimo za plaćeni roditeljsko odsustvo, dobro staranje za djecu i dovoljnu platu za svaku porodicu, bez obzira kako odluče da hrane svoju djecu.

To isto kažu i autori istraživanja u zaključku:
‘Napori koji se ulažu kako bi se povećala stopa dojenja, a koji su usredsrijeđeni samo na individualnu promjenu ponašanja, ali ne i na ekonomsku i društvenu stvarnost s kojima se žene susrijeću i teškoće u vezi sa promjenama kroz koje žena prolazi mjesecima nakon porođaja, rizikuje otuđenje i stigmatizaciju svake žene kojoj pokušavaju pomoći. Umjesto toga, trebaju se uzeti u obzir društvene okolnosti koje utiču na majčinu mogućnost da doji, posebno kad znamo da su trenutne preporuke isključivo dojiti dijete do 6. mjeseca. Istinski opsežan pristup kojim se pokuašava povećati stopa dojenja u SAD-u, s posebnim naglaskom na smanjenje rasnih i socio-ekonomskih razlika, trebaće ići u smjeru produženja i unaprjeđenja roditeljskog dopusta, fleksibilnog radnog vremena, zdravstvene zaštite i za radnike s nižim primanjima, kao i dostupnost kvalitetnog staranja o djeci, koja će olakšati povratak na posao, i majci i djetetu. ‘

Feministkinje su ovo jasno sročile, ističući da dojenje nije ‘izbor’, već reproduktivno pravo. Ako uslovi koji omogućavaju dojenje čine našu djecu zdravijom i sretnijom, onda bismo se trebali prestati svađati oko toga koliko je dojenje važno i usredsrediti se na borbu za politiku i program koji će omogućiti svim porodicama da pruže svojoj djeci najviše zdravlja.

Izvor: Roda.hr

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Ja sam prosle godine dosla u Americi sa sinom koji ce u maju napuniti tri godine. Dojila sam ga dvije ipo godine i kad god sam otisla na pregled ovdje u Americi uvijek su mi doktori govorili bravo mama oni podrzavaju dojenje dokle god to majka moze i zeli…

Leave a Reply