Srednje stručne škole se suočavaju sa brojnim problemima, nemaju udžbenika za stručne predmete, opterećeni su administrativnim poslovima zbog čega ne mogu da se u potpunosti posvete učenicima.
To su profesori, između ostalog, poručili na okruglom stolu Sindikata prosvjete ,,Modularizovana nastava – prednosti i nedostaci“.
Objašnjeno je da je ranije modularizacija nastave izvedena tako što je svaki stručni predmet pretvoren u modul, koji se sastoji iz teorijske i praktične nastave. Podijeljen je na ishode koji u suštini predstavljaju segmente iz knjiga. Tako đaci dobijaju ocjene iz teorije, prakse, vježbi…
Za nastavnike je sporno što nakon svakog ishoda moraju da daju ocjene, te su navodili statistiku da jedan učenik godišnje dobije do 80 ocjena. Smatraju to nepotrebnim i stava su da zaključne ocjene treba da imaju po tromjesečju ili polugođima. Kažu i da treba ukinuti obavezu da se posebno, u okviru jednog modula, ocjenjuje svaki ishod posebno, već predlažu da se oni spoje, da se ne ocjenjuju posebno teorija, vježbe….
Iz Centra za stručno obrazovanje kazali su da se sve sprovodi u skladu sa zakonom.
“Nedostatak udžbenika za module predstavlja veliki problem. Primjer za područje rada – elektrotehnika, imamo sedam obrazovnih profila, a svaki ima preko deset modula. Urađeno je samo pet ili šest udžbenika”, rekao je profesor Slobodan Tadić iz ETŠ “Vaso Aligrudić” u Podgorici.
Istakao je da modularizaciju obrazovnih programa nije pratila izrada udžbenika za stručne predmete, kojih gotovo da nema.
“Nastavnicima je nametnuto da se sami snalaze iz raznoraznih izvora, što je usložilo obrazovni rad u stručnim školama i otežalo rad u učionicima”, rekao je Tadić.
Iz Centra za stručno obrazovanje saopštavali su da se na konkurse za izradu udžbenika koje raspisuje Zavod za udžbenike ne javljaju nastavnici, nakon čega su pojedini u sali komentarisali da su sporni kriterijumi, što moraju da napišu skoro cijelu knjigu da bi se prijavili na konkurs koji traje godinu dana.
Rečeno je da se na pojedine konkurse ne javlja niko četiri- pet godina.
“Tokom nastavne godine nakupi se poprilična hrpa ispisanih papira, evaluacija, sažetaka, zapisnika, evidencija čija je konačna svrha upitna. Najčešće njih nikad niko i ne pročita, ali oni moraju biti popunjeni. Vrijeme koje koristi nastavnik na njihovo popunjavanje svake godine se povećava i postaje zaista opterećujuće za prosvjetnog radnika”, rekla je profesorica Klaudija Vujošević iz SEŠ “Mirko Vešović” u Podgorici.
Profesorica Medicinske škole Mileva Milovanović je ukazala na nedovoljnu zastupljenost prirodne grupe predmeta hemije, biologije, fizike u medicinskoj školi. Rekla je da je imala uvid u plan i program medicinskih škola iz okruženja, u Hrvatskoj i Srbiji, i da su tamo ti predmeti zastupljeniji.
“Učenik kod nas može da ima jedan, dva modula nedovoljnu ocjenu, a ostale module prelaznu ocjenu. Konačna ocjena mu se zaključuje prelazna. To u okruženju nije tako. Sve module mora imati prelazne ocjene da bi mu se zaključila prelazna ocjena”, rekla je profesorica.
Profesori su komentarisali i da je naš obrazovni program kompatibilan sa evropskim, ali da nam uslovi u kojima se oni izvode nijesu. Komentarisali su da čak u 21. vijeku imaju problem sa grijanjem.
Iz Centra za stručno obrazovanje i Ministarstva prosvjete na kraju su poručili da je sljedeće godine predviđeno da dođe do izmjena i dopuna svih zakona iz oblasti obrazovanja, te da će razgovarati sa kadrom u obrazovnom sistemu o svim izazovima sa kojima se suočavaju.
Izvor: Pobjeda
