Od septembra veće cijene boravka u državnim vrtićima

Cjelodnevni boravak djeteta u jaslenoj grupi državnih predškolskih ustanova od septembra će biti 50 eura, dok će roditelji mališana starijeg uzrasta za vrtić mjesečno plaćati 49 eura.

To je Vijestima rečeno iz Ministarstva prosvjete.

Skuplji boravak je za sada jedina razlika u odnosu na prethodnu godinu – prostora manjka, priznaju u Ministarstvu prosvjete, a potvrđuju u Udruženju roditelji, u više opština.

Upis djece u državne i privatne vrtiće počeo je 24. maja, a traje do 15. juna.

Cijena boravka djece u državnim ustanovama do sada je bila 40 eura.

“Povećanje će uslijediti od početka septembra ove godine nakon potpisivanja novih ugovora sa roditeljima i završetka ovogodišnjeg upisa djece u javne predškolskolske ustanove. U nekim sredinama ni do sada cijena boravka i ishrane djeteta nije bila maksimalna, već svaki upravni odbor ustanove sagledava uslove i situaciju roditelja”, odgovoreno je Vijestima iz resora kojim rukovodi Miomir Vojinović.

U odgovorima se naglašava da je Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju predviđeno da troškovi boravka i ishrane djeteta samohranog roditelja bude 50 odsto utvrđene cijene.

“Djeca bez roditeljskog staranja, djeca čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i djeca iz najosjetljivijih grupa stanovništva ne plaćaju troškove ishrane u javnim predškolskim ustanovama”, navode iz Ministarstva.

Navode i da troškovi boravka i ishrane djeteta u javnim predškolskim ustanovama nijesu korigovani u prethodnom periodu iz više razloga:

“Jedan od osnovnih je bio da to ne utiče na obuhvat djece u vrtićima. Cilj je da što više djece pohađa predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Obezbjeđivanje dječijeg dodatka za svu djecu uveliko je pomoglo da porodice imaju dodatna primanja koja mogu usmjeriti za ove namjene”.

Prema podacima Ministarstva, upis za sada “teče redovnom dinamikom, a prijave stižu svakodnevno”.

Priznaju, međutim, da će problem prebukiranosti imati ustanove u više opština, ali naglašavaju da rade na rješenjima.

“Najviše problema sa prebukiranošću imaju objekti u Podgorici, Baru, Ulcinju, Budvi i Tivtu. Podsjetićemo na to da Ministarstvo intenzivno radi na proširenju kapaciteta unajmljivanjem prostora, izgradnjom vrtića i adaptacijom postojećih prostora”, kazali su iz Ministarstva.

Izvršna direktorka udruženja Roditelji Kristina Mihailović ocjenjuje da se “malo šta mijenja” kad su u pitanju problemi sa prostornim kapacitetima u predškolskim ustanovama.

“Problem je gotovo isti ili čak i složeniji u pojedinim opštinama. Povećan je broj opština koje se suočavaju sa prebukiranošću. Nova, alternativna rješenja, poput adaptiranja prostora uz pomoć lokalne samouprave se nedovoljno primjenjuju, a to što se ranije i radilo, sada je svedeno na minimum”, naglašava Mihailović.

Sa druge strane, ističe ona, gradnja novih objekata je jako spora.

“To se dešava čak i kad se dobiju krediti, poput kredita Banke za razvoj Savjeta Evrope, koji je dobijen i potpisan nakon peticije Udruženja roditelji iz 2012. Od tada do danas, i pored toga što je obezbijeđeno 10 miliona eura, od sedam vrtića sagrađeno je pet, pa opštine Ulcinj i Bar još nemaju novi vrtić iz tog kredita”, upozorava ona.

Prema njenim riječima, najavljeni su novi krediti.

“Svake godine, najmanje jednom, čujemo ozbiljnu najavu da će se graditi novi vrtići i škole u određenim kvartovima u Podgorici, ali se malo što mijenja. Nijesam sigurna ni da su definisana rješenja za te najave. Slična situacija je sa ostalim opštinama. Te procedure se moraju ubrzati, jer broj djece u državnim predškolskim ustanovama raste, što je i cilj, shodno strategijama razvoja predškolskog obrazovanja i vaspitanja.

Dakle, država namjere, planove i ciljeve mora uskladiti sa stanjem na terenu, a stanje je takvo da u prvim mjesecima svake školske godine imamo i više od 80 mališana u grupama i to u prostorijama od tridesetak kvadrata”, kazala je Mihailović.

Ustanove, navodi ona, nemaju više ni milimetar slobodnog prostora.

“Sve što su mogli da pregrade – pregradili su, dosta njih čeka neku vrstu dogradnje, ali je i tu procedura duga i spora, a podsjećam da je prema zakonima najveći broj djece po grupi 25. Mi odavno ne poštujemo te normative i standarde i to se hitno mora mijenjati. S obzirom na stanje, mislim da nije realno očekivati da će se u skorije vrijeme nešto mijenjati, ukoliko nastavimo ovim tempom”, zaključila je Mihailović.

Izvor: Vijesti

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply