Crna Gora nema podatak koliko je djece bilo zlostavljano na internetu

Internet nasilje postalo je sve prisutnije u društvu, a kao posebno ugrožene kategorije prepoznate su mlađe generacije i žene. Kako je kazala Neda Radović, iz NVO Sistem, podaci anketa rađenih u našem okruženju pokazuju da je svaka treća mlada osoba bila žrtva internet nasilja, dok za žene postoji čak 25 puta veća vjerovatnoća da budu žrtve nasilja, u odnosu na muškarce.

Ona je istakla da u Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja, te da ne postoji podatak koliko je djece bilo žrtva sajber nasilja. Radović je istakla da u Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja, te da ne postoji podatak koliko je djece bilo žrtva sajber nasilja.

“Internet nasilje nekad može imati i daleko ozbiljnije posljedice po žrtvu od fizičkog nasilja. Povreda ličnosti, dostojanstva, uznemiravanje, onlajn praćenje, vrijeđanje, širenje neprimjerenih komentara i uvreda, seksualno uznemiravanje, dijeljenje fotografija ili video snimaka, prijetnje i ucjenjivanje, govor mržnje, ali i razne prevare putem interneta predstavljaju neke od najčešćih oblika digitalnog nasilja. Institucije sistema, nevladin sektor i svi pojedinačno treba da posvetimo veliku pažnju ovom problemu i da zaštitimo ugrožene grupe tako što ćemo više pričati o ovom vidu nasilja, doprinositi podizanju svijesti društva o izraženoj opasnosti od internet nasilja, ali i važnosti njegovog prijavljivanja”, rekla je Radović.

Ona kaže da su svjedoci da je u svakodnevnom porastu broj žrtava ove nove forme zlostavljanja modernog doba.

“Onaj koji vrši nasilje može ciljano i kontinuirano ponižavati i zastrašivati i u onlajn okruženju, na bezbjednoj distanci od suočavanja licem u lice sa ljudskim bićem koje trpi nasilje. Ovaj vid nasilja zlostavljača na neki način oslobađa odgovornosti i svjesnosti da sa druge strane stoji stvarna osoba sa svim svojim stanjima, emocijama, manama, vrlinama i iskustvima koja nosi. Upravo ovaj osjećaj smanjene odgovornosti, jer zločin, kao da ne čine oni već njihovi avatari, čini da im ekran posluži kao bijeg od povezivanja sa sopstvenom odgovornošću i empatije u odnosu na žrtvu. Pored onih koji čine nasilje i sprovode ga veliki problem čine i oni koji koji ga na aktivan i pasivan način podržavaju- kroz smijeh, šalu i širenje spornog sadržaja. Internet nasilje se brzo širi i ostavlja snažne psihološke posledice, teško ga je identifikovati i zaustaviti. Ovaj fenomen razara pojedinca, njegovo okruženje ali i društvo u cijelini. Prevencija je ključna riječ kada je u pitanju borba protiv ovog, kao i ostalih vidova zlostavljanja”, kaže Radović.

Tigran Dobrašinović, direktor OŠ „Maksim Goriki“ kaže da su neke „anomalije“ na društvenim mrežama u saranji sa državni organima u najkraćem roku suzbili.

“Nasilje na internetu može se odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmjenu poruka, gejming platformama. Kada djeca iskuse online nasilje, velika vjerovatnoća je da će se možda osjećati kao da ih svi napadaju i da nema pomoći. Izloženost digitalnom nasilju kod djece može prouzrokovati depresiju i nisko samopouzdanje. Naše zaposlene Snežana Mugoša i Lidija Ivanović su jedne od iniciatora rješavanja ovog problema. Smatram da je neophodno govoriti o širem aspektu i koracima ranog otkrivanju ovakvih pojava. Treba raditi ne samo na prevenciji, već i o preduzimanju ranih koraka sa kojim bi i škole ali i društvo spriječile ovakve pojave”, kaže Dobrašinović.

Borba sa nevidljivim protivnikom

Pedagog u OŠ “Vladika Danilo” Mirjana Šuškavčević kaže da sajber nasilje, kao trend kod osnovaca, ne tako rijetko, postaje dio njihovog života.

“Često su na meti oni koji su i najdominantniji u društvu, obično djevojčice. Izmišljene priče o njima i negativna karakterizacija kod manje stabilne djece dovodi do pada samopouzdanja i samokritičnost uzima primat. Borba sa nevidljivim protivnikom mora da bude završena. Kao društvo i dalje smo nemoćni. Mi iz vaspitno-obrazovnog procesa svakodnevno šaljemo apel, razgovaramo sa učenicima, upućujemo ih na prave životne vrijednosti. Sa žrtvama se radi na vještinama asertivnosti, socijalizacije i poboljšanju slike o sebi. Roditelji nam moraju biti podrška i pomoć, jer samo tako ti mali ljudi mogu da izrastu u prave ljude”, ističe Šuškavčević.

Izvor: Primorski/DAN

Procedure i Izazovi Samohranog…

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply