Vještačka inteligencija u školi: ChatGPT radi domaće zadatke

Živimo u vremenima promjena i izazova, ali siguran sam da će naš car da nas vodi kroz ova teška vremena. Ta rečenica stoji na velikom monitoru u jednoj učionici u Gimnaziji kraljice Karoline u Frankentalu na zapadu Njemačke. Nije je napisao neki savremenik cara Vilhelma II, a ni neki učenik, već program vještačke inteligencije ChatGPT.

Zadatak je smislila nastavnica Karin Rajser Mala. Čet – bot napiše govor – đaci ga analiziraju.

„Cilj je da se učenici prema tome postave kritički i konstruktivno“, kaže Rajser Mala. U sljedećem koraku, oni bi trebalo zajednički da prilagode govor tako što će ga dopuniti svojim istorijskim saznanjima. Mnogi djelovi teksta mogu da se zamijene, kažu đaci.

Direktor škole: Stroga zabrana nema smisla

Gimnazija u Frankentalu prednjači u korišćenju čet – botova. Krajem prošle godine nastavnica Rajser Mala razgovarala je sa đacima o tim programima, jer je, kaže, postalo jasno da se među njima ionako širi ta digitalna inovacija. Postoji opasnost, naročito kod mlađih učenika, da isključe “svoje sopstveno razmišljanje” i da sadržaje jednostavno preuzimaju.

Kako bi škola trebalo da se ophodi sa šansama i rizicima koje donosi vještačka inteligencija? O tome se diskutuje već dva mjeseca, potvrđuje direktor škole Kristijan Bajer. I jasno je, kaže, da stroga zabrana nema smisla: „Moramo da se prilagodimo.“

Odnos prema programu ChatGPT još uvijek je veoma različit, ali neki, pa i nastavnica Rajser Mala, u tome vide potencijal za nastavu. Nema smisla, kaže jedna učenica, da se domaći zadatak piše uz pomoć vještačke inteligencije – „nastavnici znaju kako ja pišem.“ Jedan učenik dodaje: „Zanimljivo mi je da vidim gdje su granice vještačke inteligencije i odakle čovjek mora da počne da koristi svoje sopstveno znanje.“

Veoma napredan ChatGPT

ChatGPT postao je veoma popularan još otkako je u novembru prošle godine pušten u javnost. To je čet – bot koji se zasniva na mašinskom učenju, što je jedan segment vještačke inteligencije. Treniran je sa velikom količinom tekstova kako bi mogao da odgovara kao ljudski sagovornik. Smatra se da je taj program firme Open AI koji košta milijarde, veoma napredan.

Od nedavno se raspravlja o njegovim posljedicama po škole, a to će biti tema i na predstojećoj Konferenciji ministara obrazovanja njemačkih pokrajina. Nekakvu zabranu tog čet – bota gotovo je nemoguće kontrolisati i sprovoditi, kaže berlinska senatorka za obrazovanje i predsjednica Konferencije ministara Astrid Sabine Buse.

„Kako kontrolisati to kojim se izvorima đaci koriste dok rade domaće zadatke? Škola je oduvijek bila sistem koji uči. To mora da se pokaže, a i pokazaće se, i u novoj normalnosti svijeta u kojem vještačka inteligencija igra sve veću ulogu. Ta pojava se mora uzeti u obzir u nastavi i ona mora kritički da se prati“, kaže Buse.

To ima osobine revolucije

Sigurno je da će ChatGPT da promijeni i nastavu.

„To ima osobine revolucije“, kaže Doris Vesels, profesorka ekonomske informatike na Višoj strukovnoj školi u Kilu. Ona se između ostalog bavi i posljedicama vještačke inteligencije u oblasti obrazovanja. „Čitav proces pisanja, i to ne samo u školi, promijeniće se kroz moćna sredstva kao što je ChatGPT.“

Čet – bot može da služi prije svega kao izvor inspiracije, kao partner u pisanju koji podstiče kreativnost, kaže Vesels. To bi u nastavi značilo da su učenik i vještačka inteligencija neka vrsta tandema. Ali, korisnici bi trebalo da provjere ispravnost tvrdnji koje generiše program, jer on „halucinira“- piše dakle i fiktivne tvrdnje, a zatim i svoje odgovore na njih. Zato i dalje ostaje važno poznavanje činjenica.

„Učenici i učitelji moraju da čitaju generisane tekstove kao stručnjaci i da provjeravaju njihov sadržaj“, kaže Vesels.

Granice vještačke inteligencije

Kao i predsjednica Konferencije ministara obrazovanja Buse, i Vesels se izjasnila za to da se programi kao što je ChatGPT, u zavisnosti od uzrasta, integrišu u nastavu. I iskustva s vještačkom inteligencijom pokazala su da je besmisleno čisto reprodukovanje znanja – dakle naučiti napamet, a onda zaboraviti.

Ipak, i promjene u nastavi kroz vještačku inteligenciju imaju svoje granice, kaže Vesels.

„Korišćenjem programa ChatGPT postaje jasno da je naša intuicija, dakle osjećaj na osnovu našeg životnog iskustva, veliko bogatstvo. Toga mi ljudi moramo da budemo svjesni, to vještačka inteligencija nikada neće moći da nam nadoknadi.“

I u Gimnaziji kraljice Karoline u Frankentalu nastavnici i učenici prepoznaju granice vještačke inteligencije. Direktor gimnazije Bajer priča o tome jednu anegdotu: u decembru je zatražio od čet – bota da napiše za školu božićnu čestitku. Nastao je dobar tekst o poteškoćama u obrazovnim ustanovama za vrijeme korona – pandemije. Nakon toga, čet – bot je trebalo da napiše govor i za završnu matursku svečanost.

„On je, Bogu hvala, bio jako loš“, kaže Bajer. „Apstraktan i površan.“ Jer, ChatGPT nema životnog iskustva.

Izvor: Deutsche Welle/ Vijesti

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply