U domovima zdravlja počela HPV vakcinacija za devetogodišnje djevojčice

U crnogorskim domovima zdravlja danas je počela HPV vakcinacija djevojčica uzrasta devet godina. Kako navode predstavnici zdravstvenih ustanova, koje su zadužene za sprovođenje ovog programa, vakcina koja štiti od raka grlića materice izuzetno je bezbjedna i djelotvorna, posebno kada se primi u ranom uzrastu, a njenom primjenom štiti se reproduktivno zdravlje i na minimum smanjuje rizik od pojave ovog malignog oboljenja.

Gostujući u live emisiji Roditelji pitaju, udruženja Roditelji, epidemiolog dr Milko Joksimović iz Instituta za javno zdravlje navodi da je HPV vakcinacija u zemljama razvijenog svijeta počela da se primjenjuje još prije petnaest godina, a u Crnoj Gori najavljena je prije tri godine.  

„Vakcinacija u Crnoj Gori započinje sa ciljnom grupom devetogodišnjih djevojčica. To su djevojčice koje dominantno pohađaju četvrti razred osnovne škole, s tim što uvijek može biti i izuzetaka da je neko malo kasnije krenuo u školu ili slično. Rođene su tokom 2013. godine. Vakcina je predviđena i za devetogodišnje djevojčice koje su u petom razredu osnovne škole, a rođene su u posljednja tri mjeseca 2012. godine. HPV vakcinu će sada moći da dobiju i djevojčice koje su u četvrtom razredu, a još uvijek nisu napunile devet godina. Njih će pedijatri pozivati redom, nakon što napune devet godina“, objasnio je dr Joksimović kome je sve u prvoj fazi namijenjena vakcina.

Zašto su ciljna grupa devetogodišnjakinje

Podsjetio je da je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju još 2019. godine na sedam sjednica razmatralo uvođenje ove vakcine i donijelo odluku da se počne u ovoj dobnoj grupi.

„Nekoliko je razloga zašto je to tako. Prvi razlog je što je djelotvornost vakcine zaista bolja što je ranije date. Prije svega s imunološkog aspekta dječiji organizmi mnogo bolje reaguju nego ako je date kasnije. To je nesumnjivo dokazano studijama koje su obuhvatile uzrasne grupe između 9 i 13 godina. Dokazano je da ta djeca imaju značajno veće titrove antitijela nego ako vakcinu date poslije 15. godine. Drugi razlog je što iskustva drugih država pokazuju da što prije vakcinu date, a poželjno je prije punog zamaha puberteta, to je proces bezbjedniji. To nam je vrlo bitno za početak za sticanje iskustva i uspostavljanje povjerenja“, istakao je Joksimović.

Kao treći razlog naveo je i činjenicu da je u četvrtom razredu osnovne škole planiran redovni sistematski pregled.

„Taj pregled je bio malo zapostavljen u godinama pandemije. Roditelji kažu da je u prethodnih godinu – dvije malo njih i pozivano na taj sistematski pregled, što je takođe velika šteta jer je jako bitno napraviti presjek između devete i desete godine da bismo vidjeli ima li nekih problema u razvoju i rastu“, rekao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, važna je i stvar da što su djeca mlađa veza između pedijatara i njih i roditelja je bolja.

„Već kada krenemo sa vakcinom i nešto starijima tu već ne možete da se toliko oslonite na pedijatra. Poslije 16. godine čak i ne pripadaju više pedijatriji. Zbog svega toga, pokušavamo da nađemo način da sve to započne što sigurnije i kvalitetnije. Ova vakcina ima zaista i svoju širu priču i apsolutno je i kod nas budućnost da radimo na tome da se proširi što je više moguće“, istakao je Joksimović.

Bezbjednost

Govoreći o bezbjednosti on je kazao da je to nešto što najviše zanima sve roditelje.

„Prva HPV vakcina registrovana je 2006. godine. Postoje tri vrste i vrlo su slične kada je riječ o neželjenim dejstvima. Iskustvo primanja od 15 godina je zaista veliko, dato je preko 270 miliona doza. To je jedna impozantna brojka, na osnovu koje možete da vidite kakvo je stanje i koliko je vakcina bezbjedna. Globalni savjetodavni komitet SZO je zasijedao nekoliko puta od kada je uvedena ova vakcina širom svijeta, posljednji put 2017. godine. Tada su sagledali sve dokaze do tog momenta i ovaj program proglasili jednim od ekstremno bezbjednih. Smatra se da je HPV vakcina jedan od najtemeljnije ispitivanih lijekova ikada, što je zaista ohrabrujuće“, rekao je Joksimović.

Neželjeni efekti

Na pitanje da li ima neželjenih efekata, on navodi da se mora reći da ima kao i svaka druga vakcina ili bilo koji drugi lijek.

„Još uvijek nijesmo došli do vakcine ili lijeka koji neće imati apsolutno nikakvih neželjenih efekata. Možda će se to nekad u budućnosti desiti, ali za sada ne. Iskustva pokazuju da kada roditelje na vrijeme informišete i najavite im, čak i ako se nešto desi što može da ih zabrine, oni to mnogo bolje prihvataju. Onda nema straha i znaju kako da reaguju. Vrlo često se nakon vakcine dešava bol u ruci koji može biti intenzivan i trajati jedan do tri dana. Kod nekih čak i dan ili dva duže. Može se desiti da dijete zbog bola u ruci propusti neki trening ako trenira neki sport ili slično“, rekao je Joksimović.

Osim bola moguće je, kako kaže, i blago crvenilo i oticanje na mjestu uboda. Sve to se neće javiti kod svakog djeteta koje dobije vakcinu.

„Relativno često se djeca znaju požaliti da ih dan ili dva boli glava. Može se primijetiti da je to češće malo kod starijih, a dešava se i da osjete umor i pospanost. To je karakteristično za malo starije tinejdžere, oni su već u hormonskim promjenama, pa se dešavalo da se to preklapa. Kod nas, u slučaju devetogodišnjih djevojčica, to ne očekujemo“, naglasio je Joksimović.

Teške alergijske reakcije izuzetno rijetke

Kada je riječ o ozbiljnijim neželjenim efektima detektovana su dva. Jedan od njih odnosi se na kratkotrajne nesvjestice prilikom davanja vakcine, neposredno prije toga, pri samom ubodu ili odmah nakon toga. To se, kako kaže Joksimović, ne vezuje za svojstva vakcine, jer nema veze sa tim, ali ima veze sa strahom ili anksioznošću.

„Jako je bitno da djeca prilikom vakcinacije obavezno sjede, kao i da nakon primanja vakcine nema naglog ustajanja. Poželjno je da prije te vakcine se ima neki lagani obrok, jer se češće dešava da imamo takve situacije ako neko dođe praznog stomaka i primi bilo koju injekciju. To nije vezano za svojstva ove vakcine. Druga stvar koja jeste vezana za vakcinu, a dešava se izuzetno rijetko, jeste teška alergijska reakcija. Učestalost je 1,7 na milion datih doza. Ako bismo vakcinisali cijelu Crnu Goru za očekivati bi bilo da imamo jedan takav slučaj. To stanje zahtijeva brzu reakciju, davanje antišok terapije. Takve reakcije se obično dešavaju u prvih nekoliko minuta nakon davanja vakcine, pa je zato i preporuka da se sačeka 15 minuta. Jako je bitno da kada dijete primi vakcinu ne ustaje naglo, već polako ode u čekaonicu i tu ostane još minimum 15 minuta sa roditeljem. Ako je sve u redu onda mogu da idu“, rekao je Joksimović.

Kaže da se takve stvari dešavaju izuzetno rijetko, pa čak i zdravstveni radnici ponekad zaborave da napomenu da do toga može doći.

Ako se porede teške alergijske reakcije, takozvani anafilaktički šok koji se dešava nakon vakcina on je, prema riječima ljekara, mnogo rjeđi nego onaj koji se dešava nakon penicilina, longacefa ili analgetika koji se primaju intramuskularno.

„Svako zdravorazuiman taj rizik relativno lako prihvata. Što se tiče nekih drugih ozbiljnijih neželjenih dejstava apsolutno nijedno tokom višegodišnje primjene nije dokazano“, rekao je Joksimović.

Vakcina koja čuva reproduktivno zdravlje

HPV vakcina ne može, kako objašnjava on, da negativno utiče na plodnost djevojčica, niti na pojavu prvog ciklusa.

„Apsolutno nikakav negativan uticaj na plodnost ova vakcina nema. Čak može biti i pozitivan efekat jer čuva plodnost da sjutra, kada naša djeca postanu odrasle djevojke i žene, mogu bez problema da se ostvare kao roditelji. HPV može da dovede do promjena na grliću materice, premalignih promjena i raka. Svake godine u Crnoj Gori imamo više od 100 novodijagnostifikovanih slučajeva raka grlića materice. Nažalost tu smo rekorderi po broju slučajeva u Evropi. Kada se to desi, djevojke i žene moraju biti podvrgnute veoma invazivnim tretmanima, uključujući hirurgiju, zračnu terapiju, hemioterapiju… Mnoge od njih nakon takvih terpaija ne mogu da se ostvare kao majke. HPV vakcinacijom to preveniramo, čuvamo djetetovo reproduktivno zdravlje. Naravno postoje i mnogi drugi faktori koji utiču na reproduktivno zdravlje“, istakao je Joksimović, dodajući da je priča o plodnosti i vakcinama jedna od omiljenih teorija zavjere širom svijeta još tokom druge polovine dvadesetog vijeka.

Dvije doze

Djevojčice u Crnoj Gori primaće dvije doze PV hHPV vakcine.

„Sadašnja preporuka je da se uzrastu od 9 do 14 godina daju dvije doze, uz minimalni razmak od pet mjeseci, a optimalno je pola godine. Idealno je kada se vakcinacija započinje na jesen kao sada kod nas da se jedna doza daje u prvom, a druga u drugom polugodištu. Maksimalni razmak između doza ne postoji, ako se kasni može se dati bilo kada, ali ne bi trebalo da to bude duže od 13 do 15 mjeseci. Iz naučnih krugova već stižu najave da će u budućnosti, s obzirom na djelotvornost, možda biti dovoljna čak samo jedna doza vakcine“, naveo je Joksimović.

Vakcina bi spriječila devet od deset slučajeva raka

„Prema svim dokazima ova valkina je visoko djelotvorna, čak ide ka tome da bude jedna od najdjelotvornijih vakcina“, ističe Joksimović.

Prema njegovim riječima, nakon primjene u visokorazvijenim zemljama među djecom između 14 i 16 godina, zabilježena je djelotvornost od preko 90 procenata. Za premaligne promjene, koje nerijetko dovode do raka, prevencija je između 90 i 99 posto.

„Postojećim vakcinama se može spriječiti devet od deset slučajeva raka grlića materice. Ne možemo svaki… HPV trovalentna vakcina koju ćemo mi primjenjivati sadrži zaštitu od sedam visokorizičnih HPV tipova. Sadrži zaštitu od dva HPV tipa koji izazivaju genitalne bradavice, odnosno kondilome. Tih sedam visokorizičnih tipova su odgovorni za skoro 90 odsto slučajeva raka grlića materice na svjetskom nivou. Postoje visokorizični tipovi koji nisu uključeni u vakcinu. To znači da se nažalost može dobiti neki tip koji izaziva rak, a nije uključen u ovu vakcinu. Bili bismo srećni da imamo sad vakcinu koja pokriva apsolutno sve, ali zamislite da se svake godine u Crnoj Gori spriječi devedeset od onih 106 do 120 slučajeva raka grlića materice koji se svake godine otkriju kod nas. Tužno je što imami i 15 i 20, ali devedeset spašenih života je velika stvar“, rekao je Joksimović.

Jako je važno, kako je dodao, i to što vakcina daje dugotrajnu zaštitu. „Bez HPV-a nema raka grlića materice, ali na svu sreću on sam po sebi najčešće nije dovoljan da do toga dođe. Obično se to dešava ako osoba ima još neki faktor rizika. Ako je neko nosilac tog virusa ne mora da znači da će da razvije tu bolest. Rizik da tokom života bilo koja osoba dobije HPV virus je osam od deset, odnosno u procentima osamdeset odsto. Vrlo je teško to izbjeći. Najveći procenat toga na svu sreću naš imuni sistem uspije sam da eliminiše“, rekao je Joksimović.

Vakcinacija će se obavljati u savjetovalištima domova zdravlja u timovima izabranih pedijatara, od kojih roditelji mogu dobiti sve dodatne informacije.

Ovaj tekst dio je projekta, pod nazivom Između redova, koji portal Roditelji.me sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply