Zašto se javlja hemoragijska bolest kod beba i može li se prevenirati

Sponzorisana objava

Hemoragijska bolest, odnosno krvarenje usljed nedostatka vitamina K jedan je od zdravstvenih rizika sa kojim se mogu suočiti tek rođene bebe zbog čega još u porodilištima preventivno dobijaju injekciono dozu tog vitamina. Da bi se spriječila pojava ovog oboljenja, novorođenčadima širom svijeta, posljednjih godina se na osnovu preporuka neonatologa i pedijatara, u prvim sedmicama života nastavlja sa davanjem suplementa vitamina K.

Glavni simptom nedostatka vitamina K je prekomjerno krvarenje, koje se javlja zbog nemogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka, a u tome posebnu ulogu ima upravo vitamin K. Postoje dvije vrste ovog vitamina –  K1, odnosno filokinon koji se može naći u biljkama i K2 ili menakinon koji se nalazi u tijelu, odnosno prirodno se stvara u crijevnom traktu.

Razlozi deficita

Vitamin K se tokom trudnoće ne prenosi dobro kroz posteljicu, a osim toga ni jetra bebe nije u stanju da efikasno koristi ovaj vitamin. Razlog za pojavu deficita vitamina K u ranom uzrastu je i to što se u crijevima novorođenčadi u prvim danima života ne može proizvesti vitamin K2.  Kod odraslih do manjka vitamina D dolazi mnogo rjeđe, jer ga mogu unijeti dovoljno kroz hranu, ali se i proizvodi dovoljno u tijelu. Na smanjenje mogu uticati određena zdravstvena stanja i lijekovi.

Najčešći simptomi

Poznat kao koagulacijski, vitamin K ima veoma važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nije poznato da li su u Crnoj Gori posljednjih desetak godina rađena bilo kakva istraživanja o nedostatku vitamina K kod novorođenčadi, niti postoje precizni podaci koliko djece se suočava sa ovim problemom.

Pedijatrijska praksa dr Biljane Ivelje iz cetinjskog Doma zdravlja pokazuje da se više puta susrela sa simptomima koji su ukazivali na hemoragijsku bolest novorođenčadi, odnosno krvarenje usljed deficita vitamina K. 

“U posljednje dvije godine kod šest beba je na osnovu simptoma postojala sumnja na to – četiri su imale produženo oskudno krvarenje iz pupka, kod jedne bebe je uočena modricama na koži stomaka , a jedna je imala gastrointestinalno krvarenje. Nakon što su im ponovljene doze K vitamina i poslije dodatne oralne suplementacije bebe su bile bez ovih tegoba”, kazala je Ivelja prenoseći lično iskustvo iz ordinacije bez publikacije.

Stručnjaci upozoravaju da u većini slučajeva krvarenje usljed deficita vitamina K nema mnogo upozoravajućih znakova. Bebe kod kojih dođe do toga mogu imati modrice, posebno u predjelu glave, krvarenje iz nosa ili pupčane vrpce, a njihova koža je bleđa nego ranije. Poslije prve tri sedmice života, može se uočiti i žutilo u očima bebe. Jedan od težih simptoma je i pojava krvi u stolici, povraćanje krvi, a bebe kod kojih se razvije ova bolest su često razdražljive, a neke i prekomjerno pospane. Iako sva novorođenčad u porodilištima i dalje dobijaju vitamin K intramuskularno, nije rijetkost, kaže Ivelja, da par puta godišnje dođe do deficita.

U prirodi se nalaze dvije forme vitamina K: filokinon (vitamin K1) i menakinon (vitamin K2).  Preporučuje se dnevni unos vitamina K za odojčad u količini od 5 – 10 mikrograma u toku 24 sata, za djecu većeg uzrasta 15-30, za adolescente 55- 65. Za odrasle ova količina iznosi: za žene 90 mikrograma u toku 24 sata, za muškarce 120.

Tri oblika bolesti

U zavisnosti od vremena ispoljavanja, razlikuju se tri klinička oblika ove bolesti. Rano krvarenje nastaje u prvom danu života i manifestuje se pojavom kefalhematoma, krvarenjem u centralnom nervnom sistemu, grudnoj i trbušnoj duplji ili iz pupčanog patrljka.

“Za razliku od ranog, klasično krvarenje zbog nedostatka vitamina K se javlja između drugog i sedmog dana života, u odsustvu profilakse i ima učestalost od 0,25 – 1,7 odsto živorođenih beba. Po tome spada u najčešće stečene poremećaje koagulacije u pedijatriji. U najvećem broju slučajeva se radi o umjereno teškom hemoragijskom sindromu sa krvarenjenjem u gastrointestinalnom traktu ili produženim krvarenjem iz pupčene rane, koži, mozgu, na mjestu intramuskularne injekcije. Kasno krvarenje usljed nedostatka vitamina D nastaje u intervalu od druge do 12. sedmice života, sa incidencijom koja se u zapadnoj svijetu kreće u rasponu od 4 do 7 slučajeva na 100.000 živorođenih”, kazala je Ivelja.

Prema njenim riječima, ozbiljnost pojave kasnog krvarenja zbog nedostatka vitamina K se ogleda u činjenici da u 60 do 80 odsto slučajeva dolazi do krvarenja u mozgu ili opsežnih krvarenja u druge organe i meka tkiva usljed čega umire i do 25% oboljele djece. U slučaju krvarenja u mozgu prosječno 50% preživjelih ima trajne neurološke komplikacije.

Preporuke i odluke

Američka akademija za pedijatriju preporučuje da novorođenče poslije rođenja primi injekciono jednu dozu vitamina K1, što je, osim SAD,  prihvatila i većina evropskih zemalja. Uprkos brojnim preporukama ljekara, i dalje nema čvrstih dokaza, ali ni zajedničnog stava struke da li dodatna profilaksa vitamina K u prvim sedmicama može spriječiti pojavu krvarenja usljed deficita vitamina K. I iz Svjetske zdravstvene organizacije naveli su da nema jasne usaglašenosti oko toga, pa su preporučili dalje istraživanja. U međuvremenu, udruženja pedijatara i neonatologa posljednjih godina savjetuju da se oralna profilaksa ovog vitamina nastavi, a to je prihvaćeno i u Crnoj Gori.

“Na osnovu preporuka Američke akademije za pedijatriju i  ESPGHAN-a (European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition), Udruženje pedijatara Crne Gore je još 2015. godine, na panel diskusiji grupe eksperata, usvojilo novine u profilaktičkoj primjeni vitamina K kod novorođenčadi I odojčadi”, navodi Ivelja.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply