Porodica Krivaćević iskoristila je vrijeme tokom izolacije tako što je sa troje male djece, od dvorišta u stambenom bloku Malo Brdo, napravila nesvakidašnju baštu, koja sada služi i za uzgoj korisnih biljaka. Tri mala baštovana, učestvovala su u postavljanju prvih leja i sadnji biljaka. Njihova djeca ne odrastaju uz mobilne telefone, virtuelne igrice, a televiziju nemaju već devet godina.

Milada Miličić Krivaćević za portal RTCG pričala je o porodičnoj akciji pravljenja male bašte.

Ona kaže da je zdrava ishrana uvijek bila njihov prioritet, ali su do nje dolazili samo preko malih poljoprivrednih proizvođača. Međutim, period izolacije naveo ih je da drugačije razmišljaju i formiraju vlastitu baštu.

Prvi koraci, kaže Milada, napravljeni su sa njihovom djecom.

”Upoznavanje sa sjemenima, sijanje, zalivanje, praćenje razvoja biljke, za njih je sve to prava zabava. Djeca obožavaju da se igraju zemljom, lopaticama, vodom. Svi zaprljani, ali srećni, svako sadi svoje omiljeno povrće, zaliva i raduje se svakom njegovom pomaku. Svi su sa radošću učestvovali i u farbanju leja, punjenju suvim lišćem i granjem, popunjavanju zemljom, sadnji”, priča ona.

Kaže da su djeca zapravo najsrećnija kada imaju priliku da uživaju u plodovima svog rada.

”Prva rumena jagoda donijela je ogromno radovanje, morala se tako nezrela podijeliti na tri dijela koji su pojedeni u najvećoj slasti. Djeci tako malo za sreću treba”, objašnjava Milada.

Ističe kako se ona i njen suprug trude da djeca provode što više vremena na svježem vazduhu. Omiljeni dio posla za djecu, kako kaže, predstavlja zalivanje bašte.

”Djeca imaju sedam, pet i tri godine, i uvijek bi svi da zalivaju. Naučeni su da se ne smije prečesto zalivati, kako se zaliva i kada, tj. u kojem dijelu dana. Često posmatraju mene kada presađujem biljke, tada traže svoje čašice i zemlju. Ne insistiramo ni na čemu u vezi baštenskih aktivnosti”, kazala je Milada.

Ona objašnjava da djeca nemaju konkretna zaduženja, ali posmatraju, prate, pitaju. Stariji prepoznaju sve vrste povrća.

”Sin koji ima tri godine zna da biljke treba paziti da se ne povrijede ili nagaze, da lopta slučajno ne udari u biljku. Sve troje imaju visok stepen empatije prema biljkama i živom svijetu”, kazala je Milada.

Ono što najviše iznenađuje jeste da period odrastanja njihove djece nije vezan za savremene uređaje komunikacije, tako u njihovom domu se ne nalazi televizor, a korišćenje mobilnih telefona, kompjutera i tableta svedeno je na minimum.

“Telefone ne dozvoljavamo da koriste, televiziju nemamo unazad devet godina. Ipak, gledamo da ih digitalno opismenimo, dvoje starijih vladaju osnovama crtačkih programa, povremeno uče jezik, svako vlada u skladu sa uzrastom, interesovanjima. Ne bih željela da našu djecu uvodim u svijet igrica dok se čvrsto ne konektuju sa stvarnošću. Suprug je po tom pitanju fleksibilniji, našli smo se na sredini između naših stavova, tako da nisu u potpunosti izolovani od tog svijeta”, objašnjava Milada.

Ona ističe da djeca u bašti brzo shvate zašto je važna briga o životnoj sredini, a samim  tim i planeti Zemlji. Čuvanjem prirode, kako kaže ona, njihove biljke će biti veće i zdravije. Govori da je primjetno kako su djeca od upoznavanja procesa dolaska hrane i samog rada prije i tokom uzgajanja, postala manje probirljiva u hrani.

”Ne mršte se na pera luka koja se nađu u omletu, u salati, normalno je da se u supi nađe peršun, što je ranije bio problem, zelena salata je postala nezaobilazni dio skoro svakog ručka. Nisu problem ni čudne  zelene priganice, ni zeleni pire krompir, zelena čorba, sada je sve prihvatljivo i ukusno”, kazala je ona.

Biljka koju najviše koriste u ishrani iz bašte je blitva. Dok jagode djeca beru svakog dana. U bašti Krivačevića uzgajaju se i tikvice, više vrsta paradajza, krastavac, paprika, rotkvice, šargarepa, u jednom ćošku dvorišta je i džak sa krompirom, a od voća pored jagoda mogu se naći i kivi, limun i stubaste jabuke.

Bašta, kaže Milada, traži puno njege i pažnje, ali donosi i veliku radost, mir. Naglašava da je nevjerovatan osjećaj zadovoljstva kada se uberu svježi, neprskani plodovi iz i kada se to iznese na trpezu.

Ova godina za porodicu Krivaćević je bila ”probni” period, da vide kakvi će biti rezultati rada, onda planiraju da oforme i vertikalnu baštu.

”Kada sve sumiramo, vjerovatno ćemo vidjeti koje promjene treba da uvedemo. Vertikalna bašta će vjerovatno biti zadatak za sljedeću godinu, a to je u našim okolnostima način da proširimo našu malu baštensku priču, koja će sudeći po dosadašnjem toku postati porodična tradicija”, poručuje Milada.

Izvor: RTCG