Polaskom u kolektiv dolazi do kontakta sa drugom djecom, razmjene različitih uzročnika i povećanog obolijevanja. Ovo međutim ima i svoje pozitivne strane, navodi za B92 prof. dr Branimir Nestorović, pulmolog i alergolog iz Univerzitetske dječije klinike “Tiršova”.

“Postoji dosta dokaza da djeca koja su često bolesna u djetinjstvu, posebno ako imaju visoke temperature u toku tih epizoda, kasnije rjeđe boluju od ozbiljnih bolesti, uključujući i maligne“, kazao je on.

Pojašnjava da je za funkcionisanje imunog sistema neophodno da on stalno bude aktivan, da vježba kao što vježbaju sportisti. Odsustvo stimulusa (prekomjerna čistoća), dovodi do smanjenja funkcije imunog sistema, napominje prof. dr Nestorović.

“Ljudi nijesu evoluciono predviđeni da budu čisti, naši preci se nijesu kupali svaki dan. Ljudi su često imali parazite. Prekomjerna čistoća dovodi do nastanka brojnih bolesti, na primjer, često tuširanje može pokrenuti ekcem. Dovoljno je pogledati mapu svijeta, pa će se uočiti da tamo gdje ima parazita i gdje su ljudi prljavi, nema modernih bolesti Zapada (alergije, autoimunih bolesti, dijabetesa itd). Ovo ne znači da ne treba prati ruke prije jela, već da se higijena mora svesti na razumnu meru“, kazao je on.

Prema njegovim riječima izvođenje djece na hladno, do jedan sat pri temperaturama do minus 10 stepeni Celzijusovih, stimuliše imuni sistem.

Dodaje da je to poznato iz iskustava Rusa i Sandinavaca, koji često djecu ostavljaju da spavaju napolju pri niskim temperaturama.

Sličan je i efekat visokih temperatura. Istraživanja su pokazala da boravak u sauni do sat dnevno, stimulše imuni sistem, a preko toga može imati negativne posledice na organizam.

Djecu treba izvoditi na hladno, treba da se igraju napolju. Kod fizičke aktivnosti se iz mišića oslobađa jedan citokin, interleukin 6, koji odlično stimulše imuni sistem.

Prof. dr Miloš Marković, imunolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, za B92 govori da ideja o neodlasku u vrtić da djeca ne bi bila bolesna, nema puno logike, jer kako kaže sve je to sastavni dio odrastanja.

“U vrtiću zbog toga što je veliki broj djece prisutan često kruže različiti patogeni i grip je samo jedan od njih i djeca se često inficiraju i razbole. Činjenica je da mnoge infekcije, pa i grip ne moraju uvijek da budu klinički manifestovani”, kazao je on.

Dr Marković dodaje da 99 odsto djece ima dobar imunitet, ali napominje da moraju da ga stiču postepeno tokom odrastanja, te da bilo kakva pošteda nema mnogo smisla.

Dobar imunitet zavisi najprije od pravilne ishrane, kako u pogledu dovoljnog unosa kalorija, tako i raznovrsnosti sastava, posebno dobar unos povrća i voća. Iako važi pravilo da su mršavi ljudi zdravi, sva istraživanja pokazuju da nekoliko kilograma preko idealne težine znače i bolje odbrambene sposobnosti.

Unos cinka, joda, selena, bakra je od kritičnog značaja za funkcionisanje imunog sistema. Posljednjih godina se pokazalo da je zdrav san jedan od važnih elemanata dobrog imuniteta, osobe koje pate od nesanice često oboljevaju od zapaljenskih bolesti.

Izvor: B92