Bris grla – kada se radi, a kada nije potreban?

PIŠE: ass. dr Goran Vukomanović, pedijatar

Svakom djetetu treba uraditi bris grla čim se malo zacrveni, pa i kada nema povišenu temperaturu“. Bris treba uraditi onda kada za to ima potrebe, a ovo definitivno NIJE ta situacija.

Ako je dijete dobro raspoloženo, lijepo jede i nema povišenu temperaturu – nema potrebe da se radi bris grla! Blago crveno grlo je kod djece veoma čest problemčić, jer se veliki broj virusa lako «uvali» u njega i «napravi» blago zapaljenje. E, virusi se ne otkrivaju u rutinskim brisevima, već bakterije.

Bakterije koje «traže» terapiju, uvijek izazivaju značajne tegobe kod djece: povišenu temperaturu, gušobolju, loše stanje djeteta i drastičan pad apetita. To su prave indikacije za bris grla!

  • Bris je neophodan uvijek kada se dijete požali na bol u grlu.

Nije baš tako!

Kao i kod blagog crvenila grla, ni bol u grlu – sam za sebe, nije razlog za bris. Prolazna gušobolja bez pratećih (važnih) tegoba (povišene temperature prije svega), česta je kod djece, a prolazi posljie par dana, jer su opet virusi glavni krivci.

Naravno da svaka gušobolja praćena visokom temperaturom JESTE razlog za pregled, ali i za bris grla. I tada je moguće da je u pitanju virusna infekcija, ali to mora da se provjeri brisom grla, jer je moguće da se radi o početku gnojne angine.

  • Bris nosa uvijek treba da se radi uz bris grla, to mora zajedno..

Ne mora i ne treba da «ide zajedno»!

Bris nosa se zaista rijetko radi, a razlog je jednostavan – ogromna većina bakterija, i kada se nađe u nosu, NE zahtijeva terapiju!

Zato se bris nosa uglavnom radi iz takozvanih epidemioloških razloga: kod osoblja koje radi sa novorođenim bebama, ili transplantiranih pacijenata, ili kod onih koji učestvuju u pripremi obroka za djecu.

  • Moraksela u nosu je opasna, treba je što prije «srediti» antibiotikom.

Evo primjera za malopređašnju zabludu!

Moraxela je jedna od bakterija koja može da živi u nosu i da ne pravi bilo kakve smetnje djetetu. Zato Moraksela u nosu nije bauk! Ona može da uzrokuje prave tegobe kod djeteta – upalu uha, bronhitis, druge infekcije…. ali tada dijete ima veoma jasne tegobe, koje NEMAJU nikakve veze sa morakselom u nosu! Naravno, u tom slučaju se daje antibiotik, ali NE ZBOG bakterija u nosu, već zbog oboljenja koje treba liječiti.

  • Prije brisa, dijete ne smije da pije i jede najmanje tri sata.

Ovo je veoma česta zabluda!

Bris grla se radi da bi se otkrile patogene bakterije – one koje izazivaju bolest koja se zove zapaljenje grla (tonzilitis ili tonzilofaringitis). Kada se radi o tim bakterijama (na primjer, streptokoke), koje stvarno izazivaju oboljenje – djeca imaju i druge, već opisane tegobe (gušobolja, povišena temperatura, loše opšte stanje). Te bakterije NE MOGU da se «speru» običnom vodom ili uobičajenim obrokom. Naravno, dijete ne treba da jede i pije 30-ak minuta prije uzimanja brisa, ali je još važnije da izbjegava lokalne antiseptike (tablete koje se sisaju kod gušobolje), kao i ispiranje grla preparatima koji smanjuju broj bakterija u grlu.

Te, inače korisne preparate, uopšte ne treba koristiti prije nego što se uzme planirani bris grla. Naravno, ako bris nije u planu, mogu da se bezbjedno koriste.

  • Sve bakterije koje se nađu u brisu treba liječiti antibioticima..

Totalna zabluda koja i dalje dovodi do nepotrebnog korišćenja antibiotika!

«Ne liječi se nalaz brisa, već se liječi dijete», medicinsko je pravilo koje se često zaboravlja! Bris grla tumači ljekar, i to isključivo u sklopu kliničke slike – dakle, tegoba koje dijete ima, kao i pregleda djeteta! Zato je krajnje opasno raditi briseve na svoju ruku i odmah «uključivati» antibiotike koji su dati u antibiogramu uz bris. To NIJE posao roditelja, već pedijatra.

Rijetke su bakterije koje mogu da izazovu opasne «mini epidemije» (na primjer bakterijskog meningitisa) u kolektivima. U tom slučaju se rade brisevi i zdravoj djeci, pa ako se bakterija nađe – onda se daje preventivna (profilaktička) terapija. To se, srećom, rijetko dešava, a tada se epidemiolozi i pedijatri bave tim problemom. Nove, sve kvalitetnije vakcine, polako istrebljuju ove bolesti.

  • Nema veze što je prisutno samo deset odsto streptokoka grupe A.. To odmah treba «tući» antibiotikom, iako je dijete bez tegoba.

Evo primjera iz prethodne zablude!

Ovo se ne liječi, a nema ni potrebe da se ponavlja bris (naravno, kada je dijete bez tegoba). Streptokoke normalno žive na koži i sluzokoži kod djece, tako da se NE LIJEČE ukoliko ne prave probleme.

  • Djetetu se skoro uvijek nađe malo streptokoka u grlu. Iako nema nikakvih smetnji, treba vaditi krajnike – da ne postanu žarište infekcije, a bakterije ne udare na srce ili bubrege..

Nije tačno!

Djeci se ne vade krajnici ako nemaju dugotrajne smetnje, odnosno hronično zapaljenje krajnika. Samo dugotrajno zapaljenje i česte akutne upale (angine), koje su praćene «pozitivnim» brisevima, jesu razlog za operaciju. Ovu važnu odluku donosi specijalista za uho grlo i nos, u saradnji sa pedijatrom koji prati dijete.

Ovdje se krije još jedna važna neistina – površinske streptokoke (to su one koje se nađu u brisu, a ne uzrokuju oboljenje) NE IZAZIVAJU komplikacije na srcu i bubrezima (koje su, inače, veoma rijetke i dešavaju se samo kod djece koja imaju predispoziciju – sklonost ka tim bolestima).

Izvor: Moj pedijatar

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply