Končići krvi u stolici bebe kao znak alergije na proteine kravljeg mlijeka

PIŠE: dr Milena Nikolić, spec. pedijatrije

Alergijski kolitis je reakcija organizma izazvana proteinima, najčešće proteinima kravljeg mlijeka. Javlja se kod 2-3% djece, u uzrastu odojčeta i malog djeteta do treće godine.

Kod odojčeta do pojave krvi dolazi zbog nezrelog imunog sistema crijeva, izlaganja većoj količini proteina u sklopu mliječnih formula i povećane propustljivosti crijevne sluznice kod različitih crijevnih infekcija.

Ova djeca izgledaju najčešće zdravo, bez obzira na prisustvo tragova krvi u stolici, a drugi simptomi obično nisu pristni – nema povraćanja, kolika i nadutosti stomaka. Dolazi do reakcije na sluznici gastrointestinalnog trakta koja još uvijek nije dovoljno razvijena, a njenim sazrijevanjem dolazi i do prolaska simptoma. Ta krv je svježa, vidljiva golim okom, u vidu končića sa ili bez primjesa sluzi, razdvojena od ostatka stolice. Krv u stolici u vidu končića se obično primijeti poslije 2-3 nedjelje od rođenja, mada se ove tegobe mogu javiti od prvog dana života do šestog mjeseca, nekada i kasnije. Dodatnu sklonost imaju djeca koja su na vještačkoj ishrani u odnosu na djecu koju majke doje.

Pojava krvi u stolici je češća kod beba koje su na adaptiranoj formuli zbog različitog odnosa proteina u sastavu mlijeka. Alergija na proteine kravljeg mlijeka može se javiti, iako rjeđe i ako je dijete isključivo na prirodnoj ishrani majčinim mlijekom. Količina proteina mlijeka iz ishrane majke koja dospije u majčino mlijeko je mala, ali kod predisponiranih beba može i ta sasvim mala količina dovesti do pojave krvi u stolici.

Do reakcije može doći nekad čak i dok je beba u stomaku. Postoje dvije vrste preosjetljivosti na proteine hrane. Jedne su IgE zavisne koje najčešće predstavljaju neposredan odgovor organizma na unijet alergen, koje dovode do promjena na koži u vidu koprivnjače (urtikarija), ili nekada do otežanog disanja. Odojčad koja imaju krv u stolici obično nemaju promjene po koži, dobro napreduju, rijetko imaju ekcem po licu i nemaju problema sa oteženim disanjem zbog potpuno različitog mehanizma nastanka ove alergije. Simptomi se javljaju postepeno, u početku samo u nekoj stolici može biti prisutna primjesa krvi dok vremenom se krv pojavljuje u gotovo svakoj stolici u nešto većim količinama. Iako je prisutna krv u stolici ove količine nisu tako velike i samim tim ne dolazi do pojave anemije.

Svaki pedijatar će sa lakoćom prepoznati o čemu se radi i za ovo stanje postoji i adekvatna terapija. Ukoliko su tegobe malo izražene i krv se povremeno javi, dojenje se u najvećem broju slučajeva neometano nastavlja. Pri izraženijim tegobama, ukoliko majka doji dijete potrebno je da se eliminiše potpuno mlijeko i mliječni proizvodi iz ishrane majke u periodu 3–7 dana, usljed čega u najvećem broju slučajeva dolazi do nestanka krvi u stolici, a majka ishranu posle ovog perioda treba da nastavi bez kravljeg mlijeka, ali sa mogućnošću postepenog uvođenja mliječnih proizvoda (jogurt, sir, kisjelo mlijeko). Nekada je potrebno da mama duže vremena ne unosi proteine kravljeg mlijeka u svojoj ishrani.

Ukoliko je beba na ishrani formulom, ili ako se krv u stolici nastavi i poslije eliminacione dijete majke, potrebno je davanje proteinskih hidrolizata, specijalnih formula, koje će preporučiti pedijatar u zavisnosti od stanja. Potrebno je oko dvije sedmice da se dijete privikne na novu formulu, a ako dobro reaguje nastavlja se hranjenje djece mliječnim hidrolizatima sve do navršene prve godine života.

Sama pojava krvi u stolici u ranom periodu i prilikom ishrane majčinim mlijekom i kod formula, ne znači da će osjetljivost na proteine kravljeg mlijeka ostati zauvijek.

U najvećem broju slučajeva se izgubi poslije prve godine života i tada treba krenuti sa malim količinama kravljeg mlijeka koje će se postepeno povećavati do potrebnih pola litra dnevno u ovom uzrastu. Ukoliko se krv u stolici pojavi ponovo treba probati na svakih 3 mjeseca dok u potpunosti ne nestane. Ova djeca mogu imati sklonost ka alergijama drugih proteinskih namirnica tako da uvođenje bjelanca, koštunjavih plodova i ribe treba odložiti nekoliko mjeseci od redovnog vremena kada se ove namirnice uvode u ishranu.

Izvor: Moj pedijatar

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Hvala Vam na ovako korisnom tekstu. Moje djete je zbog krvi u stolici zavrsilo na neonatologiji. Nakon svih pretraga, rekli su nam da ne znaju od cega je. Mjenjali su mu formule na svaka dva dana cime je pedijatar bio sokiran.

Leave a Reply