Kuševija ukazuje na diskriminaciju muškaraca, samohranih majki i žena bez djece

naknade2

U Crnoj Gori ima 87 hiljada žena koje imaju troje i više djece, a za mjesečnu naknadu se do sada prijavilo njih više od 20 hiljada, podaci su Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je saopštio generalni direktor za dječiju i socijalnu zaštitu Goran Kuševija i ocijenio da su izmjenama zakonom diskriminisani muškarci koji sami podižu troje i više djece, samohrane majke i žene koje ne mogu da imaju djecu.

“Diskriminisani su muškarci koji sami podižu troje i više djece, iako Porodični zakon kaže da su roditelji ravnopravni u podizanju djece. Ovaj zakon diskriminiše samohrane majke, odnosno žene sa jednim ili dvoje djece, ili one koje se nijesu ostvarile kao majke treći ili četvrti put iz zdravstvenih razloga”,  rekao je Kuševija i dodao da su se obraćali predlagaču da pojasni šta pojedine odredbe znače, kao što je radni staž, koje ne poznaju zakoni o radu i PIO.

Iz Ministarstva su ukazivali i na problem da nema evidencije o majkama sa troje ili više djece koje su dale djecu na usvajanje.

Upitan zašto Vlada nije ništa preduzela ako je ovaj zakon diskriminatorski u odnosu na veliki dio populacije, Kuševija je kazao da su se neke stvari počele pojavljivati u toku primjene zakona, pa postoji mogućnost da se pokrene inicijativa o njegovoj ustavnosti.

Kuševija procjenjuje da će se za jedan broj žena, u procesu utvrđivanja prava, ispostaviti da nemaju pravo na naknadu jer poslodavci nijesu uplaćivali staž”, upozorio je Kuševija u emisiji Klub A Atlas televizije, odgovarajući na brojna pitanja majki sa troje djece, kojima su zasute redakcije medija.

Centri za socijalni rad su tek od subote počeli da izdaju rješenja za naknadu, jer se čekalo da Monstat saopšti prosječnu platu za prošlu godinu, koja je osnovica za izračunavanje naknade, koja se kreće od 40 do 70 odsto od te osnovice, zavisno da li je staž stečen u radu ili na birou.

“Zavodu za zapošljavanje dostavili smo 11.000 zahtjeva za žene koje su 15 godina na birou, a imaju troje i više djece i oni su do sada poslali 2.500 odgovora. Sve ide sporije nego što smo očekivali, jer se do 2000. godine ručno vodila evidencija i čuva se na mikrofilmovima, pa ih treba razvijati kako bi se utvrdilo koliko neko ima godina staža na birou ili staža osiguranja”, rekao je Kuševija i naglasio da je ova naknada doživotna stečevina, koja ne može biti oduzeta, čak i u slučaju promjene zakona.

Do sada je, kako je naveo, 3.000 žena zamrzlo pravo na isplatu penzije, a dio ih se odrekao i prava na porodičnu naknadu. Naglasio je i da ima dosta žena kojima nije uplaćivan staž, a koje su to saznale tek kad su podnijele zahtjev za naknadu.

“Zakon je tu izričit, tako da je tim ženama ostalo da pokrenu postupak prema poslodavcu, a tu su inspekcije, Poreska uprava i institucije sistema koje će pomoći u rješavanju tog problema”, objasnio je Kuševija i dodao da postoje zakonski mehanizmi da se nadoknadi šteta koju je izazvao neko drugi.

Istakao je da žene ne moraju imati 15 godina staža čekanja na birou u kontinuitetu.

“Zakon to nigdje ne propisuje, ali Ministarstvo, kao organ koji sprovodi zakon, predlaže da ne bude 15 godina u kontinuitetu, nego 15 godina kumulativno, odnosno sve vrijeme provedeno na birou”, rekao je Kuševija.

Nigdje u regionu se ne isplaćuje ova naknada, kazao je Kuševija.

U Srbiji se pominjalo uspostavljanje ovakve naknade, ali se odustalo, jer u budžetu za to nema para rekao je Kuševija.

Kuševija je kazao da je u ponedjeljak na kolegijumu Vlade dogovoreno da Ministarstvo rada do 20. februara pripremi informaciju o poteškoćama u primjeni zakona i o troškovima, jer će primjena koštati 50 miliona eura godišnje, a u budžetu za 2016. je za ovu namjenu planirano 12 do 15 miliona.

“Vlada će se na osnovu ove informacije odrediti kako da se obezbijede sredstva za ovu naknadu”, kazao je Kuševija.

Izvor: RTCG

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Dobra je ideja i odluka vezano za naknade, samo što nije zakon jasan i precizan (kao i svaki zakon kod nas), a nisu mogli ni da ga prepišu ovaj put. Problem je što ljudima koji rade u socijalnim sližbama i biroima ništa nije jasno i još više zbunjuju građanke. Treba samo bolja organizacija i edukacija. I po mom mišljenju nije trebalo ostaviti mogućnost ženama koje su već ostvarile penziju da prelaze na naknadu, tako bi se uštedelo u budžetu, ipak nismo mi Švajcarska. I lično, meni bi više značila neka pomoć sad dok su mali, a ja moram da trčim na posao, sjutra kad porastu i budu svoji i nije više važno.

  2. Zakon nije dobar, to svi znamo, ali mi nije jasno kako je zakon koji bi trebao da podstice radjanje diskriminatorski za zene bez djeca ili sa jednim ili dvoje djece. Prije bi se reklo da je diskriminatorski prema zenama koje imaju troje i vise djece, a nijesu ni radile ni bile na birou, ili prema onima koje imaju odredjen broj godina radnog staza, a i na zavodu za zaposljavanje, ali nedovoljno da upanu u neku od kategorija, npr. zena koja ima 3 djece, 20 god. staza i 10 na birou. Ako nastave ovako da izjavljuju, tacno cu se osjetiti diskriminisanom zbog nacionalnih penzija. Zasto ja nemam pravo na tu penziju? 🙂 A inace, ne znam zasto se uporno pominje da je ogromna cifra 50 miliona na godisnjem nivou, ukoliko se za nacionalne penzije izdvaja skoro pa polovina te cifre,a broj korisnika je znatno manji.

  3. Treba pokrenuti i pitanje nadoknade majkama koje su podizale djecu na selu i nisu mogle, bile u prilici, htjele(-jer su znale da nikad ne mogu se zaposliti u gradu zbog seoskih obaveza i poslova) ostale ne prijavljene na birou rada. Sta s takvim majkama koje su podizale djecu u nevjerovatno tezim uslovima nego majke u gradovima? A ima ih itekako takvih slučajeva. Zasto njih diskriminisati..?

  4. Milica Davor Nikaljevic,ima zena koje bi radjale ali iz zdrastvenih problema ne mogu vise od jedno ili dvoje…sta one da rade….? Penzije ce uzeti samo gospodje preko 50god i vise…koje su podigle svoju djecu….zenama treba sad kad su pelene u pitanju,kad krece skola…

  5. Duboko vjerujem da je ovaj zakon greška zato što se suština zanemaruje: Ne poštuju se prava žena iz radnog odnosa, tu nisu zaštićene,tu su pretvorene u ranjivu grupu kojoj prijeti dugoročna nezaposlenost i siromaštvo,ali afirmativnu akciju ne možemo nazivati diskriminacijom prema drugim grupama…nije isto podizati jedno ili 4 djece, stvarno nije…

  6. Primjer Stojke Radojević iz Mojkovca, koja ima 14 djece, a ne može da ostvari nadoknadu za majke, zato što nije imala vremena da dolazi i prijavljuje se na Biro rada, najslikovitije je pokazao svu problematičnost normi o naknadama za majke sa troje i više djece

Leave a Reply