U Crnoj Gori ima 87 hiljada žena koje imaju troje i više djece, a za mjesečnu naknadu se do sada prijavilo njih više od 20 hiljada, podaci su Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je saopštio generalni direktor za dječiju i socijalnu zaštitu Goran Kuševija i ocijenio da su izmjenama zakonom diskriminisani muškarci koji sami podižu troje i više djece, samohrane majke i žene koje ne mogu da imaju djecu.

“Diskriminisani su muškarci koji sami podižu troje i više djece, iako Porodični zakon kaže da su roditelji ravnopravni u podizanju djece. Ovaj zakon diskriminiše samohrane majke, odnosno žene sa jednim ili dvoje djece, ili one koje se nijesu ostvarile kao majke treći ili četvrti put iz zdravstvenih razloga”,  rekao je Kuševija i dodao da su se obraćali predlagaču da pojasni šta pojedine odredbe znače, kao što je radni staž, koje ne poznaju zakoni o radu i PIO.

Iz Ministarstva su ukazivali i na problem da nema evidencije o majkama sa troje ili više djece koje su dale djecu na usvajanje.

Upitan zašto Vlada nije ništa preduzela ako je ovaj zakon diskriminatorski u odnosu na veliki dio populacije, Kuševija je kazao da su se neke stvari počele pojavljivati u toku primjene zakona, pa postoji mogućnost da se pokrene inicijativa o njegovoj ustavnosti.

Kuševija procjenjuje da će se za jedan broj žena, u procesu utvrđivanja prava, ispostaviti da nemaju pravo na naknadu jer poslodavci nijesu uplaćivali staž”, upozorio je Kuševija u emisiji Klub A Atlas televizije, odgovarajući na brojna pitanja majki sa troje djece, kojima su zasute redakcije medija.

Centri za socijalni rad su tek od subote počeli da izdaju rješenja za naknadu, jer se čekalo da Monstat saopšti prosječnu platu za prošlu godinu, koja je osnovica za izračunavanje naknade, koja se kreće od 40 do 70 odsto od te osnovice, zavisno da li je staž stečen u radu ili na birou.

“Zavodu za zapošljavanje dostavili smo 11.000 zahtjeva za žene koje su 15 godina na birou, a imaju troje i više djece i oni su do sada poslali 2.500 odgovora. Sve ide sporije nego što smo očekivali, jer se do 2000. godine ručno vodila evidencija i čuva se na mikrofilmovima, pa ih treba razvijati kako bi se utvrdilo koliko neko ima godina staža na birou ili staža osiguranja”, rekao je Kuševija i naglasio da je ova naknada doživotna stečevina, koja ne može biti oduzeta, čak i u slučaju promjene zakona.

Do sada je, kako je naveo, 3.000 žena zamrzlo pravo na isplatu penzije, a dio ih se odrekao i prava na porodičnu naknadu. Naglasio je i da ima dosta žena kojima nije uplaćivan staž, a koje su to saznale tek kad su podnijele zahtjev za naknadu.

“Zakon je tu izričit, tako da je tim ženama ostalo da pokrenu postupak prema poslodavcu, a tu su inspekcije, Poreska uprava i institucije sistema koje će pomoći u rješavanju tog problema”, objasnio je Kuševija i dodao da postoje zakonski mehanizmi da se nadoknadi šteta koju je izazvao neko drugi.

Istakao je da žene ne moraju imati 15 godina staža čekanja na birou u kontinuitetu.

“Zakon to nigdje ne propisuje, ali Ministarstvo, kao organ koji sprovodi zakon, predlaže da ne bude 15 godina u kontinuitetu, nego 15 godina kumulativno, odnosno sve vrijeme provedeno na birou”, rekao je Kuševija.

Nigdje u regionu se ne isplaćuje ova naknada, kazao je Kuševija.

U Srbiji se pominjalo uspostavljanje ovakve naknade, ali se odustalo, jer u budžetu za to nema para rekao je Kuševija.

Kuševija je kazao da je u ponedjeljak na kolegijumu Vlade dogovoreno da Ministarstvo rada do 20. februara pripremi informaciju o poteškoćama u primjeni zakona i o troškovima, jer će primjena koštati 50 miliona eura godišnje, a u budžetu za 2016. je za ovu namjenu planirano 12 do 15 miliona.

“Vlada će se na osnovu ove informacije odrediti kako da se obezbijede sredstva za ovu naknadu”, kazao je Kuševija.

Izvor: RTCG