Za uspješnu prevenciju važna je uloga pedijatara, ali i roditelja

Preventivni pregledi ključni su za pravilan rast i razvoj djece, ali za uspješnu preventivu potrebno je da roditelji budu savjesni i odazivaju se na pozive iz domova zdravlja, da pedijatri adekvatno rade svoj dio posla i da se sve evidentira, poručila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Ćorić.

Iako se, usljed reformi u zdravstvu, sistematski pregledi više ne sprovode u školama, Ćorić smatra da u tom segmentu zdravstvene zaštite najmlađih nema ničeg spornog, a da pojedine sporne situacije i nezadovoljstva roditelja mogu biti rezultat loše komunikacije ili povremenih organizacionih problema u domovima zdravlja.

U resoru zdravstva svjesni su i višegodišnjih problema u manje razvijenim opštinama, koje nemaju pedijatre, već se za brigu o zdravlju djece samo povremeno angažuju ljekari iz drugih opština. Razlog za to je nedovoljan broj pacijenata da bi se oformila pedijatrijska služba , ali i nedostatak kadra koji bi trebalo, smatra Ćorić, motivisati za rad u zdravstvenim ustanovama na sjeveru.

U intervjuu Roditelji pitaju, koji zajedno realizuju udruženje Roditelji i agencija MINA, Ćorić je podsjetila da intervencija u ranoj fazi, kada se posumnja na neku bolest, može da dovede do brzog izlječenja i da smanjuje mogućnost pojave komplikacija.

Ona je navela da bi voljela da svi shvate da se radi o ozbiljnom vidu pregleda, i da roditelji budu savjesni da dovedu djecu na preventivne preglede, da pedijatri to adekvatno odrađuju i da se sve to evidentira.

„Ono što je dobro je da naša zemlja ima sve terapijske opcije, ali ja opet apelujem na prevenciju. Prevencija je najveća blagodet koju može društvo da osjeti“, kazala je Ćorić.

Ona je dodala da to u kratkom roku ne može dati rezultate, ali „da bi dugoročno to bio spas“.

„Skandinavske zemlje su se mnogo decenija borile sa malignim bolestima, a sada vidimo da su oni na dnu ljestvice, jer su potpuno okrenuli politiku i prevencija je nešto što je ključno za tu državu“, rekla je Ćorić.

Ćorić je kazala da vjeruje da će uspjeti da realizuju sve ono što su u strategiji ranog razvoja, koja je posvećena djeci, naveli kao prioritete, i podsjetila da je najvažnije bilo uvezivanje tri ključna resora koja se tiču ranih intervencija – ministarstva zdravlja, prosvjete i socijalnog staranja.

Postojaće, kako je rekla, jedinstveni softverski sistem, koji će pratiti svako dijete u njegovom rastu i razvoju.

Prema rijećima Ćorić, podrška sistema je ključna.

Sistem, kako je kazala, nije samo jedno Ministarstvo i da bi on bio kvalitetan i dobar, svi moraju odgovorno raditi svoj posao.

„Nekada smo u školama imali preventivne preglede, ali to je bilo u periodu kada ste imali pedijatre koji nijesu bili direktno vezani za određene pacijente“, navela je Ćorić.

Ona je kazala da se, nažalost, nekada roditelji ne odazovu na poziv za pregled djeteta.

„I onda kad dođe školska godina, ili recimo pred upis u vrtiće, bude velika gužva u domu zdravlja i onda se ne stiže to da se odradi“, rekla je Ćorić.

Ona je istakla da ozbiljna država i zdravstveni sistem moraju da rade na promociji zdravlja djece i prevenciji bolesti, a to je, kako je dodala, i predviđeno strategijom.

Ćorić smatra da, kada su u pitanju preventivni sistematski pregledi u dječjoj populaciji, tu ne postoji ništa sporno.

„Što se tiče propisa, normi i zakonskih i podzakonskih akata, to je dobro uređeno, imate veliki broj preventivnih pregleda do i neposredno pred polazak u školu, drugi, četvrti, šesti razred“, kazala je Ćorić.

Ona je navela da do problema nekada može doći u organizaciji u određenim domovima zdravlja – kada fali pedijatar, kada on ode na neko usavršavanje ili opravdano odsustvo, a onda treba naći nekoga ko će ga mijenjati.

„Mislim da ćemo i to riješiti“, dodala je Ćorić.

Upitana da prokomentariše mišljenje nekih roditelja da bi sistematski pregledi trebalo drugačije da izgledaju i da je potrebno više analiza, kako bi bili sigurni da su djeca zdrava i da nemaju nekih problema, Ćorić je kazala da pedijatar, kada radi sistematski pregled, od neurološkog statusa do svega ostalog, tačno zna da procijeni kada je neophodno raditi neku analizu.

„Evropske zemlje ne praktikuju vađenje krvi rutinski. Mislim da smo jedna od rijetkih zemalja gdje svaki roditelj može da odvede dijete u privatnu laboratoriju i kaže – uradite mi nalaze za svaki slučaj. Traumiramo dijete možda bez potrebe“, rekla je Ćorić.

Ona je navela da je potpuno sigurna da pedijatri dobro obavljaju svoj posao.

„Možda nam samo treba malo bolja komunikacija, razumijevanje i malo više povjerenja u struku“, dodala je Ćorić.

Ona je, odgovarajući na pitanje na koji način se može riješiti problem koji se tiče obezbjeđivanja stalnog prisustva pedijatra u manjim opštinama na sjeveru Crne Gore, kazala da je taj problem vrlo kompleksan i da traje decenijama.

„To su manje razvijene opštine. Nažalost, tu nedostaje svakog vida ljekarske podrške. Međutim, tu postoje izabrani ljekari koji rade i imamo pedijatre koje dolaze dva puta sedmično“, rekla je Ćorić.

Ona je dodala da je u ovom trenutku to jedino bilo izvodljivo i moguće, s obzirom da broj djece u tim opštinama.

Za formiranje ambulante izabranog pedijatra, prema Pravilniku, neophodno je najmanje hiljadu osiguranika, odnosno djece.

Ćorić je navela da je kada je krenula reforma primarne zdravstvene zaštite – 2005. godine, koja je zaživjela 2008. i 2009, definisano o kojem broju djece mora brinuti svaki pedijatar.

„U tom trenutku smo negdje izgubili zdravstvenu zaštitu koja je, kako mi se čini iz ovog ugla, osamdesetih godina bila najadekvatnija, jer tada nijesmo birali ljekare nego su prosto oni bili na usluzi pacijentima i nije bilo tolikih gužvi. Krenuli smo da pratimo korak savremenih trendova i da imamo svog ljekara“, kazala je Ćorić.

Prema njenim riječima, to je, sa jedne strane, dobra stvar, zato što je roditelj onda siguran u pedijatra koji vodi njegovo dijete, ali s druge strane u manje razvijenim opštinama, zbog broja djece, to nije bilo moguće realizovati.

„Sa opštinom Žabljak pokušavamo da nađemo način da pedijatar prihvati da dođe i da za stalno radi tamo“, navela je Ćorić.

Rješenja su, kako je rekla, tražili u vidu obezbjeđivanja stambenog prostora za život i finansijske podrške.

„Tražićemo model kroz strategiju razvoja zdravstvenog sistema da manje razvijene opštine imaju neke benefite kada je zdravstveni kadar u pitanju, da imaju veće koeficijente, da ih stimulišemo da na taj način ostanu“, kazala je Ćorić.

U ovom trenutku, kako je navela, mogu da obezbijede da pedijatar dolazi dva, ili eventualno tri puta sedmično.

Ćorić je rekla da zna da to nije dovoljno, pogotovo u sezoni, ili kada kreću infekcije.

„Ali tamo postoje hitne službe i izabrani ljekari. Specijalisti porodične medicine imaju jedan segment koji se tiče pedijatrije, pa i oni mogu da daju prvu pomoć. Sve što je urgentno zbrinjava se u većim bolnicama, regionalnim za to u teritoriju“, kazala je Ćorić.

Ona je ponovila da je to veliki problem, ali da se nada da će razvoj sjevera privući i zdravstveni kadar i da će to biti stimulacija ljekarima da dođu i da rade u ustanovama u manje razvijenim opštinama.

Ćorić je, govoreći o procesu vakcinacije, navela da je pad stope imunizacije krenuo 2015, 2016. godine, a kulminirao sa epidemijom koronavirusa.

Tada su, kako je kazala Ćorić, podaci bili alarmantni, naročito što se tiče MMR vakcine, i epidemija je bila „na vratima“.

„Bilo je teško, s aspekta zdravstvenog segmenta, jer ste morali povratiti povjerenje, pričati s roditeljima, raditi razne kampanje. Znamo da su vakcine spasile čovječanstvo i da nema razloga da nemamo povjerenje“, rekla je Ćorić.

Prema njenim riječima, imunizacije su se sprovodile decenijama, obuhvat vakcinisane djece bio je veliki, a neželjene reakcije rijetke „da bismo odustali od tako kvalitetnog lijeka, odnosno najboljeg načina da se prevenira bolest“.

Kako je kazala Ćorić, brojke su danas na zadovoljavajućem nivou.

Ona je navela da je MMR vakcinom imunizovano 41 odsto djece rođene 2021. godine.

„Za djecu rođenu 2022. godine obuhvat, nažalost, iznosi samo 13 odsto, ali moramo da računamo na to da roditelji nekad traže taj prostor i da ima djece koje su rođene u drugoj polovini godine“, rekla je Ćorić.

Ona je kazala da je MMR vakcinom imunizovano 64 odsto djece rođene 2020. godine, 73 odsto djece rođene 2019. godine, 79 procenata djece 2018. godišta i 85 odsto one rođene 2017. godine.

„Što se tiče MMR vakcina, apelujem i na medicinske radnike i roditelje da imaju apsolutno povjerenje u struku i medicinu. Imunizacija MMR vakcinom sprovodi se decenijama, mi smo svi vakcinisani i nikad se nikom nije ništa desilo“, istakla je Ćorić.

Ona je podsjetila da je Crna Gora prva u Evropi po stopi obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice.

“Imamo HPV vakcinu koja je odlična prevencija, imamo skrininge, ali negdje nijesmo adekvatno odgovorili tome. Možda nijesmo dovoljno apelovali na građane, ili oni nijesu dovoljno stekli poverenje da je to stvarno bezbjedno i efikasno i da na taj način štitimo naše devojčice od najgorih mogućih bolesti“, navela je Ćorić.

Ona je ukazala na potrebu digitalizacije cjelokupnog zdravstvenog sistema.

„Mi imamo digitalizovane određene segmente zdravstvenog sistema. Ja, lično, nijesam zadovoljna i voljela bih da sve bude digitalizovano“, rekla je Ćorić.

Ona je navela da se mora digitalizovati i privatni i javni sektor, koje je potrebno uvezati i onda napraviti jedinstven mehanizam, a kako bi se mogao pratiti kompletan proces.

„Ono što je za nas važno jeste da se usluge pružaju istim kvalitetom od sjevera do juga, da imamo standardizovane usluge i da se znaju protokoli“, istakla je Ćorić.

Ona je dodala da su, kada su radili krovnu strategiju – razvoja zdravstvenog sistema, podatke prikupljali „pješke“.

„Ono što bih ja voljela da završimo što je prije moguće, to je elektronski zdravstveni karton, da uvežemo sistem – da kada odete kod privatnika ili u javnu ustanovu svako zna od čega bolujete, šta vam je neophodno i da prosto smanjimo taj put“, navela je Ćorić.

Upitana kada bi elektronski karton mogao da zaživi, ona je kazala da bi voljela da to bude brzo, ali da u ovom trenutku nije optimista po tom pitanju.

„Nijesam stručnjak za digitalizaciju, ali znam da to zahtijeva proces. Vrlo je teško naći ljude koji će ući u zdravstveni segment, inženjere konkretno, koji će raditi na tom projektu“, dodala je Ćorić.

Ona je, upitana o tretmanu porodilja i kvalitetu zdravstvene zaštite u porodilišrima, kazala da je formirano tijelo koje će se baviti isključivo nadzorom nad porodilištima.

„Porodilišta će biti u obavezi da izvještavaju, sprovodeće se kontrole, taj tim koji je imenovan za kontrole odlaziće u porodilišta“, kazala je Ćorić.

Ona je rekla da nemaju primjedbe na same zdravstvene procedure koje se pružaju, ali „na taj odnos i na tu empatiju imamo veliki broj pritužbi“.

„Boraveći u bolnicama, i kao pacijent i radeći, susretala sam se sa raznim stvarima, nekim dobrim, nekim manje dobrim, nažalost i sa nekim koje ne bi smjele da se dešavaju u zdravstvenom segmentu“, kazala je Ćorić.

Ona je navela da je pokušavala i pokušava da na sve načine nađe model kako da se taj segment unaprijedi.

„Znam da je teško, teško je mijenjati svijest ljudi, ali prosto moramo da nađemo mehanizme. Zato smo i tražili sve ove kontrole, i sve ovo što radimo, to nije zbog nečijeg hira“, rekla je Ćorić.

Podkast Roditelji pitaju realizuje se u okviru projekta Porodični karavan, koji udruženje Roditelji sprovodi u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku EU. Cilj je uključivanje zajednice u stvaranje uslova za optimalan rast i razvoj djece u Crnoj Gori. U toku ovog projekta planirane su različite tematske aktivnosti koje će doprinijeti informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece – ishrani, dojenju, imunizaciji, prevenciji i zdravim stilovima života.

Izvor: MINA

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply