Švedska prekida digitalizaciju nastave: Zbog tableta i aplikacija djeca ne znaju da čitaju i pišu

Švedska se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama sa naglaskom na štampane knjige, čitanje i vježbanje pisanja i smanjuje upotrebu tableta i digitalnih alata, piše AP.

Ovaj korak dolazi nakon što su političari i stručnjaci izrazili zabrinutost da je prekomjerna digitalizacija, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, dovela do opadanja osnovnih vještina učenika.

Švedska ministarka prosvjete Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da učenici trebaju više udžbenika i da su štampane knjige važne za njihovu edukaciju.

Ministarka je prošlog mjeseca objavila da vlast želi da poništi odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obavezni u predškolskim ustanovama. Planiraju da odu korak dalje i potpuno prekinu digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, saopštilo je Ministarstvo.

Pad čitalačkih sposobnosti

Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (Progress in International Reading Literacy Study) kod švedskih đaka je pokazala pad između 2016. i 2021. godine.

Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda, što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, Švedska je svejedno zauzela sedmo mjesto na svijetu, dijeleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa.

UNESCO uputio hitan poziv

Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tokom pandemije koronavirusa kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije maternji jezik, ali ističu i da prekomjerno korišćenje uređaja s ekranima tokom školskih časova može prouzrokovati zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.

“Postoje jasni naučni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika”, saopštio je Karolinska institut prošlog mjeseca komentarišući dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave.

“Institut vjeruje da fokus treba vratiti na sticanje znanja putem štampanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni”, rekli su iz Instituta.

UNESCO je takođe uputio “hitan poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. U saopštenju podstiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vodstvom nastavnika.

Selektivno korišćenje tehnologije

U švedskom glavnom gradu Stokholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardsskolan, rekao je novinarima AP-a da mu se sviđa ideja da više vremena u školi provodi offline.

“Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj”, rekao je Liveon.

Njegova učiteljica Catarina Branelius kaže da je i do sada bila jako selektivna kada je riječ o upotrebi tableta u nastavi.

“Koristimo ih na časovima matematike, imamo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta”, rekla je Branelius.

Dodala je da učenicima mlađima od deset godina “treba vremena za vježbanje rukopisa prije nego što se uvede u pisanje na tabletu”.

Informatička pismenost učenika

Online nastava je tema žustrih rasprava širom Evrope i drugih djelova Zapada. Poljska je nedavno pokrenula program koji finansira Vlada putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija.

U Americi su mnoge javne škole pokupovale laptope za svoje učenike novcem koji je država isplatila kao pomoć u vrijeme korona krize, ali mnoge su jako oprezne budući da puno učenika nema adekvatan pristup internetu u svojim kućama, pa se jako pazi da zbog toga ne ostanu bez pristupa jednakom kvalitetu nastave koju imaju svi ostali.

Sa druge strane, u Njemačkoj učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog oblika obavezne digitalne nastave. Neki roditelji brinu da njihova djeca neće moći da konkurišu na tržištu rada sa tehnički bolje obučenom djecom iz drugih zemalja.

Sascha Lobo, njemački publicist i konsultant koji se fokusira na internet, u nedavnom razgovoru za ZDF se snažno založio za hitnu digitalizaciju nastave jer misli da će njemački učenici u suprotnom zaostati za evropskim kolegama.

“Ako ne uspijemo da digitalizujemo školstvo i naučiti kako digitalizacija funkcioniše, nećemo više biti prosperitetna zemlja za 20 godina”, rekao je Lobo.

Investicija više od 100 miliona eura

Kako bi izašli na kraj sa padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 miliona eura za kupovinu knjiga koje će raspodijeliti po školskim bibliotekama i još 42 miliona eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.

Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritikovanje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Neil Selwyn, profesor pedagogije na Univerzitetu Monash u Melburnu, Australija.

“To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima”, dodao je.

“Švedska vlada ima valjani argument kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema dokaza o tome što tehnologija uopšte može da učini. Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja”, dodao je Selwyn.

Izvor: lolamagazin.com

Procedure i Izazovi Samohranog…

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply