Od srijede opet u funkciji linija za prijavu vršnjačkog nasilja

SOS telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja biće opet u funkciji od srijede, 3. maja, najavio je ministar prosvjete mr Miomir Vojinović.

On je danas na konsultativnom saslušanju Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore kazao da će u tom resoru za nekoliko dana opet uspostaviti ovaj servis, posredstvom kojeg će moći da se prijave sve vrste nasilja.

SOS linija 080 777 777 uspostavljena je u Ministarstvu prosvjete 2019. godine, u okviru sprovođenja Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Nakon nekoliko mjeseci njen rad je prekinut, a iz kojeg razloga se to desilo nadležni nijesu nikada saopštili.

Vojinović je kazao da problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete.

Poručio je da sve osnovne i srednje škole imaju timove za bezbjednost i da se ove godine sprovodi i preventivni program Ne nasilje u školi.

Osim ponovnog uspostavljanja linije za prijavu nasilja, Vojinović je najavio i da će Policijska akademija uskoro dobiti licencu za obuku zaštitara, odnosno asistenata u sprečavanju nasilja i vandalizma u školi – zanimanja za koje je usvojen program sticanja stručne kvalifikacije.

On je kazao da već postoji licencirana ustanova za obuku zaštitara, ali interesovanja za to novo zanimanje, kako tvrdi, do sada nije bilo.

Program za sticanje te stručne kvalifikacije i uvođenje zaštitara bilo je predviđeno takođe Programom za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

Vojinović je rekao i da očekuje uskoro sjednicu Savjeta za prava djeteta, a pozvao je i kolege iz ostalih ministarstava da daju doprinos kako bi zajednički odgovorili ovom ozbiljnom izazovu.

Adžić: Vršnjačko nasilje, u nedostatku značajnijih kriminalnih obračuna, postalo interesantnije medijima

„Danas mi se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija. Negdje bih rekao da je i to, možda u nedostatku nekih značajnijih kriminalnih obračuna, nekih većih incidenata koji u posljednje godinu i po, dvije ili tri godine ne pune medijski prostor, možda je medijima postalo mnogo interesantnije da se bave ovim temama“, kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Istakao je da smatra da to što se vršnjačko nasilje prijavljuje ukazuje i na porast povjerenja u institucije.

“Kada ovakvi problemi dođu do MUP-a, čini mi se da smo već zakasnili. Represivne mjere mogu da doprinose suzbijanju pojave, ali kao društvo moramo da damo doprinos, počev od porodice, preko obrazovnih ustanova, MUP-a, Ministarstva rada i socijalnog staranja”, ističe Adžić.

Poručio je da je neophodno da se svi posvete boljem vaspitanju djece i prevenciji vršnjačkog nasilja.

“Kada dođemo do situacije da se maloljetna lica sakcionišu i kažnjavaju onda smo već zakasnili. Imamo brojna ograničenja. Zakoni nas obavezuje da prema maloljetnicima postupamo u skladu sa propisima, bez obzira na krivična djela koja učine”, poručio je Adžić.

On je kazao da Uprava policije nema kapaciteta da obezbijedi školske policajce.

“S obzirom na ograničen i jako mali broj policijskih službenika koje trenutno imamo, po novoj sistematizaciji u Upravi policije nedostaje oko hiljadu i po policijskih službenika, mi nemamo mogućnost da intezivno pokrivamo 24 sata škole”, kazao je Adžić.

Plan je, kako je kazao, da sve obrazovne institucije same organizuju obezbjeđenje i nadzor unutar škola.

“Postoje određena sredstva koja su obezbijeđena za tu namjeru i vjerujem da će to biti uspješno sprovedeno”, poručio je Adžić.

Teme vršnjačkog nasilja, kako dodaje, svakako jeste opterećujuća, ali su, čini mu se, mnogo više istaknute u medijima.

„Možda su i podsticaj pojedinim možda, da se ne izrazim pregrubo, osobama sklonim devijantnim ponašanjima, možda i prilika da se na ovaj način promovišu i da na ovaj način dospiju u sferi interesovanja šire javnosti“, rekao je Adžić.

Čini mu se, kako dodaje, da nikada nije postojala ovolika volja da se medijski i institucionalno radi na rješavanju ovog jako složenog problema.

„Problem vršnjačkog nasilja je problem koji datira mnogo prije nego što smo i mi došli na svoje funkcije, a pojedini možda i rođeni. Pamtim period kad smo svakodnevno poslije nastave imali zakazane tuče ili pojedinaca poslije škole. Možemo sad zatvarati oči pred tim, ali znam moja generacija, neke i prije mene, to je ustaljena praksa bila“, rekao je  Adžić.

Đurović: Ni roditelji ni djeca se ne osjećaju bezbjedno

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je vršnjačko nasilje ozbiljan problem u Crnoj Gori. Prema njenoj ocjeni, nadležne insitucije moraju pojačati sprovođenje mjera za njegovo suzbijanje.

Ona je pozvala sve nadležne institucije da ne dozvole da naša djeca žive u strahu od toga da li mogu bezbjedno doći do kuće i škole.

“Apelujem i na roditelje koji su ključni u lancu kada je u pitanju vršnjačko nasilje, da prate ponašanje i postupke i blagovremeno reaguju”, istakla je Đurović, koja je podržala zahtjeve udruženja Roditelji, upućene nakon nedavno organizovanog protesta protiv nasilja.

Prenoseći te zahtjeve, ponovila je da su potrebne nove vaspitne mjere za počinioce i sistem nadzora njih i njihovih porodica, definisanje socijalnih usluga i i servisa podrške, izmjena zakonske regulative na način da se jasno definiše odgovornost roditelja i staratelja kao i nadlaženih organa.

„Potrebno je uspostavljanje zaštitara u svim školama i pojačan nadzor policije kao i uvođenje video-nadzora, ponovno uvođenje programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma, sistemsko rješenje koje će obezbijediti više stručnih radnika, koji će raditi sa djecom. Potrebno je i usvajanje podzakonskih propisa i akata koji će dovesti do primjene izmijenjenog krivičnog zakonika koji treba da zaštiti djecu od seksualnog zlostavljanja”, ponovila je Đurović.

Smatra da je veoma važna saradnja roditelja, škole i institucija.

“U atmosferi koja trenutno vlada, niko se ne osjeća bezbjedno – ni djeca ni roditelji. To je poraz ovog društva”, rekla je Đurović.

Jelušić: Besmisleno je pomisliti da nasilje nije u porastu

Poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić, koja je podnijela inicijativu za konsultativno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja, kazala je da postoji barijera mladih i roditelja da adresiraju probleme mentalnog zdravlja.

Naglasila je da je dostupnost oružja u Crnoj Gori velika i da treba imati na umu da je ono dostupno djeci u porodicama, te da se mora uraditi sve u pravcu da se to spriječi.

“Živimo u društvu koje nije izgradilo institucije povjerenja.Naša djeca nemaju kome da prijave nasilje, jer institucije nijesu ojačale već propale za ovih 30-ak godina”, smatra Jelušić.

Ona je poručila ministru Adžiću da bi trebalo da se pohvali činjenicom da se u ovoj državi narod konačno osjetio slobodnim da prijavljuje nasilje.

„To što ga nije bilo u medijima ne znači da se nije dešavalo. Bilo ga je, a sada ga je još više. Dozvolite mi da vrlo otvoreno sumnjam u ovu statistiku. Pad od 18 posto, a UNICEF-ovo istraživanje da je svako treće dijete osjetilo nasilje…Činjenica je da se ne prijavljuje emocionalno, odnosno psihičko i digitalno zbog sramote i stigme. Nonsens je da u to vjerujemo. To prosto ne možemo da radimo. I sve što vidimo u komšiluku, nadajmo mu se doma . Besmisleno je i pomisliti da nema nasilja i da ono nije veće“, istakla je Jelušić.  

Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević i pojedini poslanici su kao jedno od rješenja u borbi protiv vršnjačkog nasilja pominjali i formiranje nacionalnog tima u kojem bi bili predstavnici više resora.

Takvo međuresorsko tijelo bilo je i konstituisano kada je usvojen Program suzbijanja vršnjačkom nasilja i vandalizma u obrazovnim ustanovama.  

Poslanicu Jelenu Božović zanimalo je da li u Ministarstvu prosvjete imaju akcioni plan za ovu godinu kada je riječ o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovnim ustanovama, ali odgovor na to pitanje od ministra prosvjete nije dobila.

Mihailović: Svi smo odgovorni

Izvršna direktorka udruženja Roditelji Kristina Mihailović istakla je da osjeća stid i sramotu da priča o problemu vršnjačkog nasilja, posebno na današnji dan kada je u Crnoj Gori dvoje djece zadobilo teške povrede zbog nasilja.

„Udruženje Roditelji postoji nekih 12 godina, a ovom tematikom se bavimo oko sedam godina. Pričamo i trudimo se maksimalno, koliki su naši kapaciteti, da utičemo na promjenu stanja. Na današnji dan u ovoj zemlji imamo dva slučaja nasilja, a to što su se desili pokazuje koliko je problem velik i sveobuhvatan. Dešavaju se stvari koje nijesu dobre, koje su posljedice našeg zajedničkog nedjelovanja. Koliko god je činjenica da je ovo problem koji postoji od ko zna kada i da su se dešavali propusti , mislim da je vrijeme da počnemo da mislimo od ovog momenta i da konačno počnemo da radimo na tome. Imam utisak, a i danas mi je jednim dijelom takva slika ovdje, da koliko god ukazujemo na to, i mi kao roditelji, ali i predstavnici institucija, da smo svjesni problema, ipak imamo potrebu da kažemo da je do one druge strane. Nije do druge strane, do svih nas je, svi imamo propuste u djelovanju i svi imamo odgovornost. Stvarno mislim da je to ključni problem“, istakla je Mihailović.

Kazala je da niko ne bježi od toga da roditelji treba da vaspitaju svoju djecu, ali s druge strane šta da se radi u onim situacijama kada roditelji to neće ili ne umiju da rade.

Moramo imati sistem odgovornosti koji će ih motivisati i natjerati na to. Isto važi i za škole i za sve one institucije koje su direktno ili indirektno uključene u ovu problematiku.

„Molim vas, kao što sam molila i članove Savjeta za prava djeteta, da pomognete svima nama da uradimo nešto konkretno da budemo brzi u rješavanju ove problematike i efikasni za početak da počnemo da primjenjujemo propise koje već imamo”, istakla je Mihailović.

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply