Osnovne i srednje škole u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva prosvjete, ove godine pohađa oko 94 hiljade đaka, a prije dvadesetak godina taj broj je bio veći od 107 hiljada. U srednjim školama se prošle godine školovalo 25.245 đaka, a tokom školske 2020/21. bilo ih je 31.934.

Iako je broj osnovaca gotovo isti u prethodnih desetak godina, to se ne bi moglo reći kada se uporedi sa školskim godinama s početka dvijehiljaditih. Podaci Uprave za statistiku – Monstat pokazuju da je školske 2000/21. godine bilo 75.469 osnovac i 31.934 srednjoškolaca.

Za razliku od prošlogodišnjih podataka, prema kojima je oko 25 hiljada srednjoškolaca, školske 2013/14. bilo ih je 31.258. Broj djece koja su upisala prvi razred neke srednje škole bio je lani za skoro 2.800 manji nego dvadeset godina ranije. Takođe, prošle godine je ukupan broj srednjoškolaca za toliko bio manji u poređenju sa 2017. godinom.

I dok se gradske škole, uglavnom u Podgorici, suočavaju sa porastom broja đaka i manjkom prostornih kapaciteta, ove školske godine u Crnoj Gori je zatvoreno sedam područnih jedinica osnovnih škola. Razlog za to je, prema pisanju Pobjede, što u njima više nije bilo djece.

Iz resora prosvjete kazali su da se škole ne zatvaraju dok god postoji i jedan učenik.

U državi broje 94 seoske škole koje ukupno imaju 9.250 đaka. Nijesu precizirali gdje se tačno nalaze škole koje su zatvorene ove godine.

„Decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva prosvjete i postaje društveni problem, pa je neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja“, rekli su oni za Pobjedu.

Ministarstvo prosvjete, kako dodaju, pruža podršku tom procesu. Navode da nijesu donijeli rješenje o prestanku rada nijedne škole zbog malog broja učenika, već one funkcionišu dok god ima i jednog đaka u njoj. Imaju takav pristup bez obzira, kažu oni, što je finansiranje rada tih škola veoma skupo za sistem.

„Posebno imajući u vidu starije razrede, odnosno predmetnu nastavu, gdje je potrebno angažovati više nastavnika, platiti njihov rad, obezbijediti im prevoz“, rekli su iz Ministarstva.

Jedinu doktorku demografije u Crnoj Gori prof. dr Dragicu Mijanović brinu ovi podaci. Kaže da čim se zatvori škola – tu više nema stanovnika, ostaje pusto selo.

Racionalizacija školske mreže

Iz Ministarstva ističu i da se u više navrata ranije pokušalo sa idejom o racionalizaciji školske mreže, odnosno da škole sa malim brojem učenika postanu područne jedinice ustanove najbliže veće škole. Međutim, ta ideja nije realizovana, baš zbog podrške razvoju seoskog područja. Stava su da je škola u malom mjestu ne samo vaspitno-obrazovna ustanova već i centar kulturnih, sportskih i drugih socioloških dešavanja. Kao takva predstavlja motivaciju za mlade ljude da njihova perspektiva u tom mjestu postoji, poručuju iz Ministarstva.

Profesorica Mijanović ističe da se gašenjem škola ukidaju radna mjesta, pa su evidentne i ekonomske posljedice. Problem je, prema ocjeni Mijanović, što u selima nema vode, saobraćajna infrastruktura je loša i ako je ima – putevi su katastrofalni. Poručuje da treba ulagati, da se ljudi zaustave da žive na selu. Kaže da se mnogo više iseljavaju ljudi sa sela na Cetinju, u Nikšiću i iz Budve. To su opštine koje broje najviše sela bez stanovnika. Kaže da 2011. godine na sjeveru nije bila nijedna opština koja ima stanovnika bez sela, iako je sjever ugrožen. Podsjeća da je 2011. godine Budva imala šest-sedam sela bez stanovnika.

„Postojalo bi rješenja da ima volje. Trebalo je, prije svega, ranije reagovati. Treba ulagati u ta sela“, kaže prof. Mijanović za Pobjedu.

U 19 škola samo po jedan đak

Podaci Ministarstva prosvjete, dostavljeni Pobjedi, pokazuju da u 19 obrazovnih jedinica nastavu pohađa samo po jedan đak. Takva situacija je u barskoj školi Bratstvo jedinstvo u Donjim Murićima, te u školi ,,Vukajlo Kukalj“ u Lazima u Beranama. Jedan učenik je i u OŠ ,,Krsto Radojević“ u Bijelom Polju, u Lijesci, kao i područnoj jedinici koja je u Potrku. Takođe, u Bijelom Polju, u Osnovnoj školi ,,Milomir Đalović“, u Negobratini, nastavu pohađa samo jedan učenik. Tako je i u bjelopoljskoj školi ,,Šukrija Međedović“ u Radulici. Jedan đak je u učionici škole ,,Milosav Koljenšić“ u Danilovgradu, u Mijokusovićima. U školi ,,Međuriječje“ u Kolašinu, u Liješnju, takođe. Jedan đak je i u Barama, u školi ,,Mojsije Stevanović“ u Kolašinu, u nikšićkoj školi ,,Ivan Vušović“ u Orahu, u ,,Janko Mićunović“ u Broćancu. U Plužinama u Obrazovnom centru Plužine, Bezuje, samo je jedan učenik, kao i u ustanovi koja je u Crkvičkom Polju, Mratinju, Pišču, Rudinicama. Na listi je i ulcinjska škola u Darzi – ,,Maršal Tito“. U matičnoj školi u Šavniku ,,Jovan Ćorović“ samo je jedan učenik, kao i u istoimenoj školi, područnoj jedinici u Slatini.