Više od polovine roditelja izloženo agresivnom marketingu proizvođača adaptiranih formula

Više od polovine roditelja i trudnica (51 odsto) koji su učestvovali u anketi Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a navelo je da su se našli na meti marketinških kampanja proizvođača mliječnih formula, koje u velikom dijelu krše međunarodne standarde o ishrani novorođenčadi.

Izvještaj, pod nazivom Kako reklamiranje adaptiranog mlijeka utiče na naše odluke o hranjenju novorođenčadi, zasniva se na anketama u kojima su učestvovali roditelji, trudnice i zdravstvenim radnicima u osam zemalja.

Rezultati ovog istraživanja, kako je saopšteno, razotkrivaju sistematske i neetičke marketinške strategije koje koristi industrija adaptiranih formula, sada vrijedna nevjerovatnih 55 milijardi dolara, kako bi uticala na odluke roditelja o hranjenju beba.

Agresivnim kampanjama protiv Kodeksa

U izvještaju se navodi da proizvođači adaptiranih formula kao marketinške tehnike koriste neregularno i invazivno ciljanje na društvenim mrežama, sponzorirano savjetovanje i pružanje podrške, promociju i poklone. Takođe, imaju i praksu da organizuju treninge i preporuke o dojenju među zdravstvenim radnicima. Poruke koje primaju roditelji i zdravstveni radnici često su obmanjujuće, naučno nepotkrijepljene i krše Međunarodni kodeks o zabrani reklamiranja mliječnih formula – značajan sporazum o javnom zdravlju koji je donijela skupština Svjetska zdravstvena organizacije 1981. kako bi zaštitila majke od agresivnih marketinških praksi industrije hrane za bebe.

„Ovaj izvještaj vrlo jasno pokazuje da je marketing adaptiranih formula postao neprihvatljivo prodoran, obmanjujući i agresivan,” rekao je dr generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus.

On je istakao da se propisi o eksploatatorskom marketingu moraju hitno usvojiti i primijeniti kako bi se zaštitilo zdravlje djece.

Istraživanje je obuhvatilo 8.500 roditelja i trudnica, kao i 300 zdravstvenih radnika u gradovima širom Bangladeša, Kine, Meksika, Maroka, Nigerije, Južne Afrike, Ujedinjenog Kraljevstva i Vijetnama. Marketinškim kampanjama prozvođača formula, koje su uticale na njihov izbor hranjenja djece, bilo je izloženo 84 odsto žena ispitanih u Ujedinjenom Kraljevstvu, 92 odsto žena anketiranih u Vijetnamu, kao i čak 97 procenata u Kini.

“Lažne i obmanjujuće poruke o hranjenju adaptiranim mlijekom značajna su prepreka dojenju, za koje znamo da je najbolje za bebe i majke”, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.

Ona je kazala da su potrebne čvrste politike, zakonodavstvo i ulaganja u dojenje kako bismo osigurali da žene budu zaštićene od neetičkih marketinških praksi, kao i da im se obezbijedi pristup informacijama i podršci koja im je potrebna za brigu o porodici.

Obmane i mitovi

U svim zemljama uključenim u istraživanje, žene su izrazile snažnu želju da isključivo doje. Ipak, izvještaj detaljno opisuje kako kontinuirani tok obmanjujućih marketinških poruka jača mitove o dojenju i majčinom mlijeku i potkopava povjerenje žena u njihovu sposobnost da uspješno doje. Neki od tih mitova su da je formula neophodna u prvim danima nakon rođenja, da je majčino mlijeko neadekvatno za ishranu odojčadi, kao i da specifični sastojci adaptiranih formula dokazano poboljšavaju razvoj ili imunitet djeteta. Tu je i percepcija da adaptirano mlijeko duže održava bebu sitom i da kvalitet majčinog mlijeka vremenom opada.

„Dojenje u prvom satu od rođenja, nakon čega slijedi isključivo dojenje šest mjeseci i nastavak do dvije godine ili kasnije, nudi moćnu liniju odbrane od svih oblika poremećaja u ishrani djeteta. Dojenje takođe djeluje kao prva vakcina beba, štiteći ih od mnogih uobičajenih dječjih bolesti. Takođe smanjuje budući rizik da žena oboli od dijabetesa ili nekih oblika kancera, kao i da bude gojazna. Ipak, globalno, samo 44 odsto beba mlađih od šest mjeseci isključivo se doji. Globalne stope dojenja su se vrlo malo povećale u posljednje dvije decenije, dok se prodaja adaptiranog mlijeka više nego udvostručila u otprilike istom periodu”, navodi se u istraživanju.

Zabrinjavajuće je da se u izvještaju navodi da se velikom broju zdravstvenih radnika u svim zemljama obratila industrija hranjenja beba kako bi utjecala na njihove preporuke novim majkama kroz promotivne poklone, besplatne uzorke, finansiranje istraživanja, plaćene sastanke, događaje i konferencije, pa čak i provizije. od prodaje, direktno utičući na izbor hrane roditelja. Više od jedne trećine ispitanih žena reklo je da im je zdravstveni radnik preporučio određenu marku formule.

Preporuke

Kako bi odgovorili na sve ove izazove, SZO, UNICEF i partneri pozivaju vlade, zdravstvene radnike i proizvođače adaptiranih formula da prekinu ovaj vid marketinških kampanja i u potpunosti implementiraju i poštuju Kodeks.

To podrazumijeva da države usvoje i sprovode zakone koji sprečavaju promociju formula mlijeka, u skladu sa međunarodnim Kodeksom.

Preporuke se odnose i na ulaganje u politike i programe za podršku dojenju, uključujući adekvatno plaćeno roditeljsko odsustvo u skladu sa međunarodnim standardima.

„Vlade treba da od proizvođača adaptiranih formula zatraže da se potpuno posvete poštovanju Kodeksa i naknadnih rezolucija skupštine Svjetske zdravstvene organizacije na globalnom nivou.

Zdravstvenim radnicima mora biti strogo zabranjeno da prihvate sponzorstvo od kompanija koje prodaju hranu za odojčad i malu djecu za stipendije, nagrade, grantove, sastanke ili događaje“, saopšteno je u izvještaju SZO i UNICEF-a.

Izvor: www.who.int

Bebo2

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply