U prosjeku od 1.000 novorođenih beba u Crnoj Gori jedna ima deformitet grudne kosti. Taj problem je najčešće izražen u dva oblika, pa se kod djece prepoznaju kokošije ili ljevkaste grudi. Iako se deformiteti te vrste kod nas i dalje rješavaju operativnim putem, u svijetu se već neko vrijeme sprovode i drugačiji načini liječenja korišćenjem posebnih pomagala, koji imaju brojne prednosti kako za djecu i njihove porodice, tako i za zdravstveni sistem.
Grudni hirurg Kliničkog centra Crne Gore dr Branko Čampar objašnjava da su najčešći deformiteti te vrste poznati kao kokošije (pectus carinatum) i ljevkaste ( pectus infundibuliforme) grudi.
Ističe da drugačiji načini liječenja, koji za sad nijesu dostupni kod nas, podrazumijevaju postavljanje ortoza za kokošije i vakum zvona za ljevkaste grudi.
„To je pogotovo jednostavno za dijecu od navršene pete godine, pa nadalje. Dijeca ne moraju da proživljavati operaciju, bolove i traumu, kroz koju zajedno sa njima prolaze i roditelji. Korist za zdravstveni sistem je višestruka, smanjuju se troškovi za operacije koje više nijesu potrebne“, kazao je dr Čampar, ističući da bi primjena tih metoda imala mnogo prednosti, a krajni cilj je sreća malih pacijenata koji imaju taj zdravstveni problem.
Prema njegovim riječima, direktor Instituta za bolesti dijece dr Velibor Majić nedavno je inicirao da se u toj zdravstvenoj ustanovi otvori Pektus centar, što bi bio prvi korak ka lakšem i uspješnijem liječenju deformiteta grudne kosti kod djece.
„U Pektus centru bi se od najranijeg uzrasta djece korigovali deformiteti. Kod koga nije moguće ispraviti deformitet postavila bi se indikacija za operativni zahvat. Otvaranje centra bi omogućilo i registrovanje medicinskih pomagala za korišćenje i propisivanje kod djece kojima su potrebna. Navedene ortoze još nijesu u upotrebi u Crnoj Gori, a u svijetu se koriste u posljednjih godinu i po dana“, ističe dr Čampar, koji smatra da bi takva inicijativa, u cilju unapređivanja modela liječenja i brige o djeci koja imaju neki od deformiteta grudne kosti, trebalo što prije da zaživi i u našoj državi.
Deformitet grudne kosti je, prema njegovim riječima urođen, a može se uočiti odmah po rođenju ili u kasnijem uzrastu sa razvojem djeteta.
„Često se otkrije u uzrastu od 3 – 4 godine, ali najčešće se uoči kasnije kada deformitet postane još izraženiji“, rekao je Čampar.
Govoreći o tome koliki se procenat djece u Crnoj Gori suočava sa ovim problemom, on navodi da se statistika razlikuje zavisno od vrste deformiteta, ali otprilike na 1.000 novorođenih jedno dijete ima neku formu pektusa. Deformiteti grudne kosti su mnogo češći kod muškog pola, čak 5:1 u odnosu na djevojčice.
Čampar kaže da je pektus najčešće samo estetski problem, ali i psihički, jer djeca, posebno kako rastu, teško se suočavaju i prihvataju sve što ovi deformiteti nose. Manji broj djece može imati i srčane i respiratorne probleme.
“U Crnoj Gori se sada uglavnom sprovodi operativno liječenje, ali u kasnijem uzrastu djece. Operacije se izvode u početnoj adolescenciji, od navršene 12 godine pa nadalje, mada se sada granica pomjera i ka starijem uzrastu“, kazao je dr Čampar.
