Rad u interaktivnim službama predškolskih ustanova, koje su za sada formirane u 17 crnogorskih opština, posebno je iskustvo za djecu sa udaljenih seoskim područja, ali i za njihove vaspitače. To podvrđuju i zaposleni u danilovgradskoj JPU „Irena Radović“, koji već godinama na ovaj način pružaju podršku u intelektualnom, emotivnom i socijalnom razvoju djeci sa sela, u kojima nema vrtićkih objekata.
Oni u vrtić ne dolaze svakodnevno, već samo na po nekoliko sati sedmično, njihovi drugari su uzrasta od 3 do 6 godina, ali jednako se raduju svakom susretu sa vaspitačima, novim aktivnostima i igrama.
Službe su, prema riječima v.d. direktorke JPU „Irena Radović“ Dragice Tvrdišić, nastale u cilju uključivanja sve djece u vaspitno – obrazovni program, pa i mališana sa udaljenih područja.
„Na taj način, pruža se podrška razvoju djece, ali i njihovim porodicama. Uspostavljanje interaktivnih službi su jedan od načina na koji Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta radi na povećanju obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem i prepoznate su kao primjer dobre prakse“, naglasila je Tvrdišić.
Interaktivna služba danilovgradske predškolske ustanove „Irena Radović“, koju vodi vaspitačica Tanja Zečević, organizovana je na četiri punkta – Lazinama i Donjem selu, u okviru škola “Vlajko Brajović” i “Miladin Perović”, područnim odjeljenjima OŠ “Vuko Jovović” Danilovgrad, kao i na Slapu u OŠ “Milosav Koljenšić” i njenom područnom odjeljenju na Kujavi.
„Mjesec oktobar prošao je u adaptaciji djece, navikavanju na radni prostor i vaspitačicu. Kroz različite aktivnosti učimo djecu empatiji, osjećaju pripadnosti, da dijele među sobom, rješavaju konfliktne situacije, socijalizaciji, bontonu, pamćenju, opažanju, upoznavanju sa vršnjacima, komunikaciji. Djeca su zadovoljna, rado i sa osmjehom dolaze po nova iskustva i saznanja“, objašnjava Tvrdišić, ističući da sa školama u kojima se odvija nastava imaju dobru saradnju.
Rad u interaktivnoj službi, prema riječima vaspitačice Tanje Zečević, donosi nova iskustva i proširuje vidike.
„Broj djece je manji nego u grupama u vrtiću, tako da svakom djetetu bolje možemo posvetiti maksimalnu pažnju, dati odgovore na njihova mnogobrojna pitanja“, kaže Zečević.
Njeno iskustvo potvrđuje koliko je ovakav vid rada dragocjen za djecu, koja su, zbog mjesta i uslova života, na neki način uskraćena za mnoge sadržaje kakve imaju njihovi vršnjaci. Raduju se svakom novom susretu, a blagodeti organizovanja ovakvih službi na seoskom području ističu i njihovi roditelji.
„U početku djeca su stidljiva, povučena, ali i znatiželjna da što prije upoznaju drugare, vaspitačicu, da se igraju… Ovdje se stiču nova znanja, ali i stvaraju neraskidiva drugarstva“, navodi Zečević.
Djeca koja dolaze na punktove interaktivne službe JPU „Irena Radović“, koja funkcioniše već devet godina, željno čekaju dan kada će vaspitačica doći. Iako nemaju, kao u vrtićima, mogućnost svakodnevnih aktivnosti i druženja, od ovakvog vida predškolskog vaspitanja i obrazovanja, uz veliki trud vaspitačice, dobijaju maksimum.
„Pored djece i vaspitač stiče nova, posebna iskustva koja ne može steći radom u vrtiću“, ističe Zečević.
Dodaje da, kroz aktivnosti, sa djecom sa seoskim područja obilazi predškolsku ustanovu, osnovnu školu i institucije kulture.
„Vaspitači koji su radili ili i dalje rade u interaktivnim službama imaju veoma pozitivna iskustva. To je prije svega velika ljubav i zahvalnost ove djece. Posebnost tog odnosa i njihova privrženost ispunjavaju vaspitače“, objašnjava Zečević.
Uz podršku UNICEF-a, Ministarstvo je pokrenulo projekat interaktivnih službi 2015. godine, sa ciljem da nijedno dijete, pa ni ona koja žive u ruralnim djelovima Crne Gore, ne bude zakinuto za predškolsko obrazovanje.
Zbog velikog interesovanja roditelja i djece, mnoge interaktivne službe su od tada već prerasle u redovne predškolske jedinice, koje rade tokom cijele radne sedmice.
Strategijom ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori 2021–2025 predviđeno je da broj djece koja pohađaju interaktivne službe u naredne četiri godine bude povećan na 320. Trenutno ih je, prema podacima MEIS-a, oko 210.
U Ministarstvu, prema navodima Strategije, smatraju da su se interaktivne službe pokazale kao djelotvoran instrument za uključivanje djece kojima su ove usluge bile manje dostupne.
„U narednom periodu bi interaktivne službe trebalo koristiti i za veće uključivanje drugih kategorija djece kod koje je obuhvat programima predškolskog vaspitanja i obrazovanje niži (djeca iz romskih naselja i djeca koja žive u siromašnim naseljima, koja nijesu do sada bila dio sistema)”, navodi se u Strategiji ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
