Prosjačenje i ugovoreni brakovi i dalje su veliki problemi Roma

Iako je broj đaka romske populacije u posljednje dvije decenije u Crnoj Gori sa 500 povećan na 1.800, svega tri odsto njih završi srednju školu. Osim toga, veliki problem su i ugovoreni brakovi među maloljetnicima, prosjačenje, ali i njihovo izdvajanje koje je prisutno i kada je riječ o naseljima u kojima žive i predškolskom obrazovanju.

“Od oko ukupno 200 djece u Crnoj Gori, 100 njih ide u vrtić na Koniku. To ne smije da se dešava u 21. vijeku. Volio bih da sljedeće godine taj vrtić ne postoji”, poručio je Samir Jaha iz NVO Mladi Romi na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode.

Povodom Međunarodnog dana Roma, koji se danas obilježava, na sjednici je ukazano na brojne probleme i izazove sa kojima se suočava RE populacija.

Žrtve ugovorenih brakova

Odboru je predočen podatak da je Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, u okviru MUP-a, prošle godine za pet osoba dodijelio status da su žrtve ugovorenih dječjih brakova.

“Svi slučajevi ugovorenih brakova identifikovao je Centar za romske inicijative koji nema svoj prostor, a aktivistkinje su nezaštićene. Nemamo sklonište za žrtve dječijeg ugovorenog braka. Žrtve su na dvije različite lokacije – djevojčica i dječak su u Bijeloj, a neki u skloništu za trgovinu ljudima u Danilovgradu”, rekla je Fana Delija iz Centra za romske inicijative, dodajući da veliki broj sklopljenih brakova nije procesuiran, jer nije bilo dokaza da je primljen novac.

Ona je zatražila da se ta zakonska odredba promijeni.

Na Odboru je bilo riječi o potencijalnim rješenjima, te je istaknuto da bi se dječji brakovi na određen način mogli suzbiti kada bi se izmijenio Porodični zakon koji dozvoljava da se oni zasnuju i prije 18. godine.

To je i preporuka Komiteta za prava djeteta. Pojedina istraživanja pokazuju da čak 55 žena i 25 odsto muškaraca stupa u brak prije 18 godine.

“Romska zajednica je svjesna da je taj običaj štetan i protiv zakona. Lično smatram da bi oni htjeli da ga ukinu, ali nemaju rješenje na koji način. Mislim da to možemo riješiti kroz pokretanje platforme o ukidanju običaja brakova u zemljama Zapadnog Balkana i da se usvoje nove vrijednosti”, rekao je Sokolj Beganaj iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Niko se ne bavi prosjačenjem

Ukazano je da se ova populacija godinama suočava i sa problemom prosjačenja, pa je Jaha pitao kako je moguće da država sa svim kapacitetima ne može da zbrine 200 djece koji prose.

“Niko se ozbiljno prosjačenjem nije bavio”, negodovao je on.

Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković podsjetila je da su tokom 2018/2019. godine sa državnim institucijama kreirali protokol o međusobnoj saradnji, ali da je malo toga, nažalost, učinjeno.

“Ako vidi neko romsko dijete da prosi, rijetko ko će reagovati, a ako neko vidi moje dijete samo na ulici, svi će da se odmah dignu na noge. To je problem našeg društva i na tome moramo da radimo”, rekla je Marija Ružić Stajović iz Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

U zgradama samo Romi

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić (URA) podsjetila je na zabrinjavajući nalaz prošlogodišnjeg istraživanje kada je 84,4 odsto ljudi reklo da ne bi voljeli da budu u bliskom srodstvu sa nekim iz romske populacije.

Kazala je i da 60 radnika komunalnog preduzeća u Budvi živi u naselju Palestina čije bi sređivanje koštalo koliko nekada dočeg Nove godine. Predsjednik budvanske Opštine, kako se požalila, nije je primio da razgovaraju o ovom problemu.

Jelušić je negodovala i što su u Crnoj Gori za ovu populaciju izgrađene zgrade u kojima isključivo oni žive – što je segregacija.

“Ministarstvo rada je koordinator regionalnog programa preko kog su izgrađene na Koniku zgrade”, rekao je Samir Jaha iz NVO Mladi Romi.

Poslanik Genci Nimanbegu ( FORCA) podsjetio je da se 1995. godine desio zločin u Danilovgradu kada je “izvršeno mini etničko čišćenje Roma”. Zapaljeno je tamošnje romsko naselje i porodice su iseljene.

“Nijesam siguran da pamtim sudske ishode, ali mislim da je presuđeno da Crna Gora mora to da plati. Moramo se boriti protiv segregacije koja se podigla ranije i dalje se diže”, poručio je poslanik.

Romski kao izborni predmet

Milica Pajović iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštila je da taj resor fomirati tim koji će napraviti programe za izučavanje romskog jezika kao izbornog predmeta.

“Dalji izazov jeste ko će to predavati. Svake godine imamo konkurs za romske studente koji žele da se obrazuju za predavanje jezika na fakultetima u okruženju i do sada nije bilo zainteresovanih”, rekla je ona.

Istakla je i da su inicirali da se kroz izradu zakona o visokom obrazovanju omogući Romima/kinjama i Egipćanima/kama da imaju prioritete u odnosu na ostale kada je u pitanju smještaj u domu, ishrani.

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply