Ombudsman: Djeca sa mentalnim smetnjama bez adekvatne zdravstvene zaštite

 

Djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti sa međunarodnim i nacionalnim propisima, ocijenio je Ombudsman Šućko Baković.

Povodom 20. novembra, Svjetskog dana djeteta, danas je predstavljen Izvještaj Mentalno zdravlje u Crnoj Gori.

Prema Bakovićevim riječima, o mentalnom zdravlju djece u Crnoj Gori se malo govori.

“Smatramo da bi pažnju naročito trebalo usmjeriti ka unaprijeđenju mentalnog zdravlja kroz prevenciju određenih mentalnih poremećaja u periodu djetinstva, s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja u budućnosti”, kazao je Baković.

Kako je rekao, za fenomen mentalnog zdravlja djece i mladih i probleme koji iz njega proističu, karakteristično je nedovoljno poznavanje i stigmatizacija opšte i stručne javnosti u društvu.

“Djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je u suprotnosti sa međunarodnim i nacionalnim propisima“, rekao je Baković.

On je podsjetio da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore na taj problem više puta ukazivala prethodnih godina i smatra da je izostanak hospitalnog tretmana djece, koja su stanju potrebe, u potpunosti neprihvatljiv i da ugrožava njihov razvoj, kontrolisanje bolesti i pripremu za samostalni život.

Zamjenica za oblast prava djeteta, Snežana Mijušković, predstavila je izvještaj i navela da je, analizirajući postojeće stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Zaštitnik primijetio veliku razliku u prostornoj i materijalnoj opremljenosti centara za djecu sa posebnim potrebama.

Dodala je da su problemi mentalnog zdravlja djece i adolescenata često praćeni drugim problemima poput nezaposlenosti u porodici, problemima u školi i u porodičnim odnosima, devijantnim ponašanjem i zloupotrebom psihoaktivnih supstanci ili alkohola.

“Najzastupljenija oboljenja djece koja su na tretmanima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su: govorno-jezičke smetnje dislazija, disfazija, mucanje, intelektualne smetnje laka, umjerena i teška duševna zaostalost, kombinovane smetnje, pervazivne smetnje, senzorne smetnje, poremećaji raspoloženja, hiperkinetički poremećaji, poremećaji ponašanja, epilepsija i mnogi drugi”, rekla je Mijušković.

Ona smatra da ovako širok spektar različitih stanja i poteškoća zahtijeva angažovanje još stručnjaka različitih profila koji bi obezbijedili kontinuirano praćenje i podršku kako djetetu tako i samoj porodici.

Interesantno je, smatra Mijušković, da informacioni sistem ne omogućava pedijatrima elektronsku evidenciju pregleda i tretmana za djecu uzrasta od 15 do 18 godina starosti.

“Iako svjestan činjenice da su adolescenti zbog psihofizičkog razvoja posebna uzrasna kategorija, Zaštitnik je iznenađen praksom da njih tretiraju isključivo specijalisti za odrasle i da je upitna evidencija njihovog tretiranja”, kazala je Mijušković.

Izvor: Mina

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply