Škole u 300 slučajeva sprečavale nasilje

Podijeli priču!

 

 

Škole u Crnoj Gori su u prethodne skoro tri godine, u preko 300 slučajeva preduzele mjere za sprječavanje nasilja, pokazuju najnoviji podaci koje je većine osnovnih i srednjih obrazovnih ustanova dostavila Ministarstvu prosvjete.

U Crnoj Gori ima 163 osnovne i 53 srednje škole.

U Centru za posredovanje je, kako je saopšteno Vijestima, samo prošle godine bilo 27 postupaka posredovanja u slučajevima vršnjačkog nasilja, a samo jedan slučaj u kome je posredovano između maloljetnika i predstavnika škole.

Škole od 2009. godine nemaju školskog policajca, ali iz Uprave policije (UP) tvrde da će preventivno djelovati tako što će jedan broj policajaca obilaziti reone gdje se nalaze škole, a drugi će biti angažovani na ostalim poslovima i zadacima u lokalnoj zajednici gdje su potrebni.

“Pilot projekat ‘Školski policajac’, je ukinut jer se poređenjem rezultata i broja angažovanih policijskih službenika u školama došlo do zaključka da je ovoj problematici bolje pristupiti na drugi način. Nije u planu, za sada, ponovno uvođenje ovog projekta”, saopšteno je iz UP.

Kako su pojasniliovaj projekat, koji je realizovan od 2005. do 2009. godine, bio efikasan, ali ne u mjeri u kojoj su očekivali. Tokom njegove realizacije, oko 200 angažovanih školskih policajaca je bilo isključivo zaduženo za preventivno i represivno djelovanje u vezi sa bezbjednosnom problematikom karakterističnom za škole i učeničku populaciju.

“Svakodnevno, u školama je bio angažovan veliki broj policajaca, koji se po pravilu nisu mogli angažovati za obavljanje brojnih i različitih policijskih poslova i zadataka van škola i školskih dvorišta”, saopšteno je iz UP.

Pedagog Radoje Novović je ocijenio da su školski policajci bili samo jedna karika u lancu sprječavanja nasilja među vršnjacima.

“Školski policajac bi pomogao za ‘uzdržavanje’, ali suštinski ne bi promijenio ništa, jer čim bi mu djeca vidjela leđa, radila bi po svome”, smatra Novović.

On je kazao da treba raditi na tome da se kod djece formiraju stavovi i sistem vrijednosti, da se poštuju različitosti, određena pravila, kao i da se o tuđim materijalnim stvarima i školskoj imovini vodi računa kao da je svoja.

“Suština je da dijete to prihvati na unutrašnjem planu i da to sve utiče na njega da formira takav karakter, gdje će konstruktivno rješavati konflikte i probleme, a ne na drugačiji, nekonstruktivan način”, ocijenio je Novović.

On je kazao da je borba protiv vršnjačkog nasilja proces u koji treba da se uključi čitavo društvo, te da škola treba da djeluje kao sistem i da ima jasna pravila.

“Kad se desi nasilje, treba da se vodi razgovor i sa nasilnikom i sa onim koji je pretrpio nasilje. Ukoliko se ne postigne rezultat, primjenjuju se vaspitno – disciplinske mjere”, kazao je Novović.

Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić je naglasila da se u osnovnom obrazovanju, koje je obavezno, dijete ne može isključiti iz škole jer bi to značilo kršenje norme o obaveznosti osnovnog školovanja. Dijete se u tim slučajevima, kako je pojasnila, može premjestiti u drugu školu.

U srednjim školama, kako je kazala, moguće je izreći mjeru isključenja, koja se koristi onda kada nastavničko vijeće procijeni da težina prekršaja, ili njegova učestalost i slično zaista prevazilaze mehanizme za suzbijanje nasilja kojima škola raspolaže.

“Na osnovu najnovijih podataka većine škola, u prethodnih oko tri godine, u preko 300 slučajeva škole su preduzele radnje za sprečavanja nasilja u školama”, kazala je Lekić. Ta brojka se odnosi na svaki prestup koji su škole evidentirale, a ne samo na fizičke konflikte.

Prema njenim riječima, Ministarstvo se sa problemom nasilja u školama bori na više nivoa, a osnovni podrazumijeva da su u školama propisane uloge svih zaposlenih u vezi sa održavanjem bezbjednog i sigurnog okruženja za svu djecu. Direktor i uprava škole, između ostalog, treba da podnesu prijave o sumnji na nasilje, a nastavno osoblje da redovno vodi formular za praćenje nasilja u školi.

Ona je kazala da je zadatak stručne službe da obučava nastavnike i učenike u oblasti prevencije nasilja, da sumira formulare za praćenje nasilja u školi i koncipira preporuke.

“Jasno je da svi imaju svoju ulogu, te ova odgovornost ne smije i ne može biti delegirana samo jednoj osobi”, kazala je Lekić.

Ministarstvo i udruženje Roditelji radiće projekat o vršnjačkom nasilju

Lekić je kazala da je Ministarstvo od udruženja Roditelji dobilo inicijativu za zajednički projekat u vezi sa vršnjačkim nasiljem. Projekat podrazumijeva procjenu mehanizama za borbu protiv ovog problema, pripremu Nacionalnog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja i unapređenje svijesti roditelja i učenika o njegovim posljedicama.

Ona je kazala da je riječ o vrlo kvalitetnoj inicijativi koja je na fonu već planiranih aktivnosti tog Ministarstva, te da cijene da će u budućem periodu imati prilike da se i kroz taj projekat bave nasiljem u školama.

Izvor: Vijesti

Podijeli priču!

  • HiPP april

    Leave a Reply