Adekvatna primjena Kodeksa, koji zabranjuje reklamiranje zamjena za majčino mlijeko u svim zdravstvenim ustanovama i od strane zdravstvenih radnika, od posebne je važnosti za dojenje i podsticanje na dojenje, zaključeno je na okruglom stolu koji je danas u Podgorici organizovalo uruženje Roditelji.

Kodeks je plod saradnje između udruženja Roditelji i Ministarstva zdravlja, a u okviru projekta Health UP koji već dvije godine sprovode CAZAS, SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Podgorici i udruženje Roditelji, a koji je podržala Delegacija EU u Crnoj Gori. Cilj projekta je jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva.

Senka Klikovac iz Ministarstva zdravlja predstavila je Kodeks i objasnila da je donijet u skladu sa preporukama SZO.

Prema njenim riječima, obaveza zdravstvenih radnika je da informišu i savjetuju majke da doje bebe do kad je god moguće, posebno do druge godine života djeteta, i da ne bi smjelo biti preporuke konkretnih formula od strane zdravstvenih radnika i u zdravstvenim ustanovama.

Ona je navela da je osim toga i prema Uputstvima o donacijama koja se nalaze na sajtu Ministartsva, zabranjena donacija bilo kog mlijeka za bebe i da nijedna zdravstvena ustanova bez saglasnoti Ministarstva ne može primiti bilo koju donaciju, a posebo ne od proizvođača formula.

„Cilj nam je da sve zdravstvene ustanove i zaposleni u sektoru zdravstva imaju u vidu ovaj Kodeks, i da ga primjenjuju. Svako nepostupanje u skladu sa Kodeksom povlači disciplinsku odgovornost“, navela je ona, ali nije imala podatak da je bilo takvih slučajeva.

U Udruženju Roditelji smatraju da ključnom regulaciju reklamiranja formula, jer kada roditelj zna da ima alternarivu naravno da će njegova posvećenost dojenju lako biti poljuljana onog trenutka kada posumnjaju da je beba gladna.

“A svi znamo koji je najveći strah svake majke i svakog roditelja, posebno u prvim danima i mjesecima – da je beb gladna. Zabrana reklamiranja formula neće dovesti do toga da svaka majka doji djecu ili da ih doji dovoljno dugo. Zato primjena Kodeksa i nije jedini način koji može da dovede do promjene stanja i povećanja broja djece koja su dojenja mada jeste veoma važan”, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.

Prema njenim riječima, kada u domu zdravlja, porodilištu ili savjetovalištu majke vide reklame formula, kada im kažu da ne mogu da doje iz ovih ili onih razloga, kada dobiju savjet da kupe određeno mlijeko i ponude ga bebi nakon podoja da budu mirne, pa sličan savjet dobiju i od patronažne sestra, i od pedijatra na prvoj kontroli, a uz to porodica  i okolina ne prestaju sa komentarima da muče dijete i da je gladno, teško je vjerovati u dojenje i da je dojenje dovoljno.

“Dešava se da se majke možda ne potrude dovoljno, da se ne pripreme kako treba, ali nijesmo im ni mi kao okruženje dobra podrška pa im često i odmažemo umjesto da im budemo oslonac. I upravo je to odluka koju osim što treba da zajedno donesemo i da je sprovedemo. Da ne budemo samo deklarativno za dojenje, već da pružimo maksimum podrške svi zajedno”, poručila je Mihailović.

Rezultati Izvještaja Svjetska bodovna kartica dojenja pokazali su da se u svijetu prosječno oko 40 odsto djece mlađe od 6 mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom dok taj procenat u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima MICS istraživanja, koji je sproveo Monstat za potrebe UNICEF-a, iznosi 17 odsto.

„Svi mi jako dobro znamo da svaka majka odlučuje kako da hrani svoje dijete, ali isto tako svjedoci smo da njihovu odluku u velikoj mjeri opredjeljuju ekonomski, ekološki, društveni i politički faktori, uključujući i neadekvatnu podršku kroz zdravstveni sistem, reklamiranje zamjena za majčino mlijeko i podrška dojenju na radnom mjestu,“ kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović.

Skupština SZO je 1981. godine usvojila Međunarodni kodeks reklamiranja zamjena za majčino mlijeko kojim su propisani načini prodaje, distribucije, kao i način informisanja javnosti o svim zamjenama za majčino mlijeko. Iz ovog Kodeksa proistekao je i nacionalni koji je usvojilo Ministarstvo zdravlja.

„Usvajanje Kodeksa bio je prvi korak u borbi pritiv štetnih efekata reklamiranja zamjene za majčino mlijeko,a sa kolikim smo izazovom suočeni možda najbolje govore ekonomske cifre koje ukazuju da je u 2014. godini tržišna vrijednost supstituta za majčino mlijeko dostigla nevjerovatnih 45 milijardi USD“, kazala je Brajović.

Ona je navela da su preporuke SZO da država ulaže u programe i politike koje su osmišljene kao promocija i podrška dojenju, da se promovišu dokazi o značaju i benefitima dojenja kao moćne intervencije u funkciji zdravlja majke i djece i razvoja ukupnog društva, kao i insistirati na dosljednoj primjeni Kodeksa. SZO od zemalja članica, među kojima je i Crna Gora, traži dosljedno sprovođenje 10 osnovnih koraka i koncepata porodlište po mjeri beba,  da instistiraju na operativnim savjetovalištima u okviru zdravstvenih ustanovama na nivou zajednice u skopu sveobuhvatnih programa i politika o promociji dojenja.

SZO predlaže i da se obezbijedi podrška majkama u dojenju na radnom mjestu i jačanje kapaciteta za monitoring i evaluaciju ostvarenog napretka u ostavrivanju zacrtanih ciljeva.

Ana Dautović iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori kazala je da je usvajanje i poštovanje Kodeksa prvi korak ka uspješnom dojenju.

„UNICEF poziva sve partnere  da zajedno podržimo  porodice i da ohrabrimo dojenje jer jedino tako možemo da unaprijedimo i zdravlje majki i beba i možemo da smanjimo troškove zdravstvene njege i da umanjimo socioekonomske razlike u drušvu koje postoje“, poručila je ona.

Prema njenim riječima, višedecenijsko iskustvo u raznim državama svijeta je pokazalo da se usvajanjem Kodeksa i regulacijom reklamiranja zamjenskog mlijeka može pozitivno uticati na ranu ishranu koja je važna zbog ranog razvoja djeteta.

Ona navodi da je cilj Kodeksa da zaštiti i porodice i zdravstvene radnike od komercijalnih uticaja koji mogu negativno uticati na ishranu djeteta tj. na odluke o tome da li dijete treba da se doji ili ne čime se, kako kaže, direktno ugrožava pravo svakog djeteta na optimalnu ranu ishranu.

Kao tri glavne preporuke SZO I UNICEF-a Dautović navodi rani početak dojenja (u toku prvog sata od rođenja), isključivo dojenje do 6 mjeseci bez dodatka druge tečnosti i nastavljeno dojenje do druge godine života uz postepeno dodavanje druge hrane.

Kako kaže, kvalitena ishrana u toku prve 2 godine je ključna za djetetov razvoj u smislu razvoja mozga.

Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja žena i djece u CG, koje su sproveli MONSTAT i UNICEF 2013. godine na uzorku od preko 4.000 domaćinstava pokazalo je da se 99 odsto porođaja obavlja u zdravstevnim ustanovama, ali da je tek svaka sedma beba podojena u toku prvog sata od rođenja, a da je tek svaka šesta beba isključivo dojena do 6 mjeseca života.

Dautović je najavila nove podatke početkom naredne godine.