Dio poetskih tekstova u čitankama nije valjanog kvaliteta

Profesori maternjeg jezika smatraju da u narednom periodu treba preispitati i riješiti problem deficita poetskih tekstova predviđenih nastavnim programima za osnovnu školu i paradoksalno upitan umjetnički kvalitet izvjesnog broja onih koji su se od nedavno našli u čitankama za osnovce.

“Određeni broj poetskih tekstova u našim čitankama apsolutno nije valjanog kvaliteta. Stiče se utisak da su se autori trudili da uvaže slovensku sredinu i ubace neke hrvatske i druge autore, ali je problem što napravljeni izbor nije na zavidnom nivou, nije kvalitetan. Djeca se čude tim pjesmama”, istakla je profesorica crnogorskog jezika i književnosti Osnovne škole ,,Sutjeska u Podgorici Gorica Klačar-Marković.

Napominje da je dajući više prostora poetskom tekstu, neophodno pažljivo praviti izbor koji, kako ističe, ne bi smio da isključi one autore koje je vrijeme potvrdilo i koji su dio antologijskih opusa.

“Neosporno zadržati Šantića, Desanku, Vita Nikolića… provjerene pjesnike, dok neke pjesme koje nijesu prošle ispit vremena ne treba da zauzimaju prostor u čitankama. Ne eksperimentisati po svaku cijenu, jer to što je taj tekst kratak i smješten u nekoliko strofa ne znači da može da bude bilo koji”, navodi Klačar-Marković.

Da stih zavređuje više prostora u okviru savremenih nastavnih programa smatra i profesorica jezika i književnosti Osnovne škole ,,Radojica Perović” Mirka Živković.

“Zašto ne vratiti Jesenjina ili nekog drugog pjesnika koji je njima razumljiv i prijemčiv, možda izbor iz poezije Dragana Radulovića. U jednom trenutku smo imali pokušaj sa Tagorom, ali njegovu poeziju djeca nijesu razumijevala”, kaže Živković.

Naviknutost na kratke forme, poput SMS-a i informativnih tekstova dostupnih putem elektronskih medija uzrokovale su, smatraju profesorice, gubitak fokusa i pažnje kod učenika.

Problem je, smatraju profesorice, mnogo kompleksniji i dublji nego što se na prvi pogled čini. Iziskuje sistematski pristup, analizu i uključenost svih društvenih i psiholoških segmenata da bi se na pravi način prevazišao. Škola je, ističu, samo jedan od domena u kojima se on može i mora rješavati. Ali ne smije biti jedini jer će u tom slučaju uspjeh izostati, a problem nastaviti da traje uz mogućnost da dobije i neke druge dimenzije koje bi našu djecu mogle da prevedu u zonu prividne pismenosti ili polupismenosti.

Izvor: CDM

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Katastrofa …..gdje odose na zalost nase pjesme i price …i dan danas ih se sjecamo zbog sadrzaja i rime….a ovo danas ocaj….sta sve uce….strasno…pod hitno bi trebalo reagovati …

  2. Tekstovi su cesto zbunjujuci i usudicu se reci i ruzni.Prepravljaju se bez ikakve potrebe npr-umjesto Princeza na zrnu graska sada je Knjeginja.Andersenov tekst je tako unakazen da bi se kako se u zargonu kaze autor u grobu prevrtao kad bi znao.
    Npr jos i to da Kralj otvara vrata posjetiocima a Kraljica istima namjesta krevet???….
    Izgleda da su bili u krizi pa nisu mogli priustiti poslugu ali se zato Kraljica junacki bori sa 12 duseka koje namjesta za posjetiteljku…
    Tuzno i zalosno nema sta…I nepismeno…

  3. Pa ima li jos ucitelja ovog misljenja posto roditelja vidim da ima?! Moze li se bojkotovat nastava u svim.gradovima i trazit kvalitetno gradivo?! Dokle cemo svi cutati i konstatovati!!! Od kukanja na fb nema vajde…😐

  4. Naravno da ima ucitelja ovog misljenja-pitanje je dokle je ko u spreman da ide…Cinjenica je i da od “ratovanja” po mrezama tesko da ce se nesto promijeniti ako se ne ne pokrenemo masovnije i u dobroj organizaciji.

  5. Nas dragi profesor srpskog jezika i knjizevnosti nam je rekao: ,,Imamo po planu i programu klasike, a ima i nekih djela novokomponovanih pisaca. Vi sve zapisite. Ono sto je oduvijek bilo po planu i programu cu da vas pitam, a ove nove gluposti, ako hocete, citajte, ali to necu da vas pitam.” Ljudina. I tako sam zavrsila skolu citajuci: Jesenjina, Andrica, Selimovica, Tolstoja, Dostojevskog, Majakovskog, Sekspira… Politika nije mogla ucestvovati u mom odrastanju, jer je sad cak i obrazovanje stvar politike.

Leave a Reply