Većina građana smatra da je sistem zdravstvene zaštite poboljšan

Foto: PR Centar

Većina građana smatra da je sistem zdravstvene zaštite u Crnoj Gori poboljšao, ali zabrinjava podatak da više od polovine njih poznaje nekoga ko je dao novac da bi mogao da ostvari pravo na zdravstvenu uslugu.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na HealthUP konferenciji “Poboljšanje saradnje i uspostavljanje međusektorskog partnerstva u domenu zdravlja u Crnoj Gori”, koju je organizovala nevladina organizacija CAZAS.

Istraživanje o zadovoljstvu korisnika zdravstvenog sistema pruženim uslugama sproveo je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) početkom godine.

Prema riječima Sanje Šišović  iz CAZAS-a, Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika smatra da se u posljednje vrijeme sistem zdravstvene zaštite odnosno, kako je kazala, kvalitet usluga u zdravstvu „ili veoma povećao ili se uglavnom poboljšao“.

„To ukazuje na to da građani primjećuju i doživljavaju u praksi reforme i poboljšanja, kako na primarnom, sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite“, rekla je Šišović.

Podaci iz istraživanja koji su, kako je kazala, zabrinjavajući, ukazuju na to da oko 40 odsto ispitanika ne zna kome bi se obratilo ukoliko bi neko njihovo pravo kao pacijenta bilo ugroženo.

„Oko 41 odsto ispitanika, čak i ukoliko zna kome bi se obratilo, smatra da njegovo žaljenje na to da njegovo pravo kao pacijenta nije ispoštovano ne bi dovelo do određenog rezultata. To nam jasno ukazuje da moramo unaprijediti sistem zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori i možda pronaći neki drugi mehanizam za promociju institucije Zaštitnika“, rekla je Šišović.

Prema njenim riječima, više od polovine ispitanika je kazalo da je, ili imalo situaciju, ili da zna nekoga ko je dao novac nekome da bi mogao da ostvari pravo na zdravstvenu uslugu.

„Konkretno, na pitanje da li znaju neki slučaj da je neko nekome za neku uslugu u zdravstvu dao novac 19,3 odsto ispitanika je odgovorilo da zna mnogo takvih slučajeva, 30,2 odsto je reklo da zna nekoliko takvih slučajeva, dok je 28,8 odsto ispitanika čulo za takve slučajeva, ali nije imalo lično iskustvo“, rekla je Šišović.

Direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević kazala je da su prošle i ove godine ostvareni značajni projekti kao što su uvođenje elektronskih servisa, kreiranje nove liste ljekova i otvaranja Centra za autizam.

„Izvještaj Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa potvrdio je da je crnogorski zdravstveni sistem napredovao za devet mjesta u odnosu na prethodnu godinu i zabilježio najznačajniji uspon u odnosu na ostale rangirane zdravstvene sisteme. Zadovoljstvo mi je da istaknem i da poslednja domaća istraživanja o povjerenju, zdravstveni sistem kotiraju visoko na ljestvici onih kojima se vjeruje“, saopštila je Drešević.

Zamjenica šefa Odsjeka za saradnju Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Audrone Urbonaviciute, istakla je da je uloga organizacija građanskog društva u zdravstvenom sistemu od ključne važnosti, jer te organizacije, kako je rekla, obično pružaju servise i preventivne programa, kojih nema u okviru sistema.

„Od ključne važnosti je da razvijemo jasne mehanizme za saradnju i održivo partnerstvo između nacionalnih, državnih institucija i organizacija građanskog društva. Zaštita prava pacijenata, kao jedna od najvažnijih oblasti Poglavlja 28, je jedna od ključnih važnosti na putu do pridruživanja EU“, kazala je Urbonaviciute.

Izvršni direktor CAZAS-a, Mišo Pejković, kazao je da važno jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i NVO sektora u oblasti zdravstva, i da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva da bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenta.

Pejković smatra da zdravo društvo doprinosi zdravoj ekonomiji, politici i zdravom sistemu.

„Obezbjeđivanje zdravog života i blagostanja za ljude svih generacija jedna je od obaveza preuzetih potpisivanjem i prihvatanjem ciljeva održivog razvoja. To podrazumijeva i osnaživanje kapaciteta svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju za upravljanje nacionalnim i globalnim zdravstvenim rizicima i sistemima“, ocijenio je Pejković.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović, navela je da epidemiološki podaci pokazuju da u Crnoj Gori svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih oboljenja, a svaka četvrta od malignih.

Prema njenim riječima, rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju da postoji epidemija gojaznosti u populaciji djevojčica i dječaka i da se Crna Gora nalazi na samom vrhu te liste.

“Podaci su ukazali da 37 odsto dječaka i 30 odsto djevojčica ima prekomjernu kilažu. Kada govorimo o epidemiologiji, moramo da pomenemo činjenicu da raste broj pušača, preko 34, 35 odsto. Zabrinjavajuće je da je sve više mladih ljudi koji puše i koji konzumiraju alkohol“, kazala je Brajović.

Efikasna kontrola hroničnih nezaraznih bolesti je, kako smatra, put održivog razvoja svake zemlje i svakog društva.

„Alarmantno je da se 70 do 80 procenata zdravstvenog budžeta zapravo odliva na zbrinjavanje hroničnih nezaraznih bolesti. Ulaganje u prevenciju je zapravo put zdravlja“, istakla je Brajović.

Autor studije Mehanizmi saradnje u sektoru zdravstva, Vladan Golubović, kazao je da se sve veći broj institucija za pružanje zdravstvenih usluga u Crnoj Gori osniva u okviru privatnog, odnosno civilnog sektora.

„Nedostatak adekvatnih institucionalnih mehanizama za saradnju između nevladinih organizacija, javnog i privatnog sektora kreira određenu nesigurnost gdje su njihove usluge uglavnom nedostupne za većinu građana, osim za one koji ih mogu priuštiti na komercijalnoj osnovi“, naveo je Golubović.

On smatra da država treba da prepozna da ne može sve sama da uradi i da se to sve više prepoznaje i od Ministarstva i drugih institucija.

„Ono što je važno je da se polako, ali sigurno, organizacije civilnog društva prepoznaju kao jedne od ključnih aktera u pružanju samih usluga kada su u pitanju preventivni servisi. Za same NVO je važno da moraju jačati svoje kapacitete kada su u pitanju sami servisi i ulagati u njih“, rekao je Golubović.

Predstavnica Centra za razvoj nevladinih organizacija CRNVO, Lidija Knežević, ocijenila je da se Uredba koja reguliše konsultovanje NVO i njihovo učešće u radu različitih radnih grupa, koje obrazuju organi državne uprave, nije primjenjivala u punoj mjeri.

„Mnogo je bolja situacija, u kvantativnom smislu, kada je u pitanju učešće predstavnika NVO koje učestvuju u radnim grupama. Imamo pozitivne primjere brojnih ministarstava koji su objavili poziv za predlaganje predstvnika NVO u radnim grupama“, rekla je Knežević.

Međutim, ona je kazala da ne postoji suštinsko učešće predstvnika NVO u radnim grupama.

„Stvoreni su formalni preduslovi za saradnju, da predstavnici NVO participiraju u radnim grupama, različitim tijelama, u grupama za pregovaračka poglavlja, ali izostaje suštinsko konsultovanje”, kazala je Knežević.

Ona je poručila ministarstvima i organima javne uprave da obezbijede jednak tretman svih članova radne grupe.

Izvor: MINA

Comments

Leave a Reply